Tko će, kada i kako moći ostvariti pravo na besplatnu pravnu pomoć, ovisi (između ostalog) o:

– grani prava odnosno vrsti sudskog postupka u vezi kojeg je pravna pomoć potrebna (npr. radi li se o građanskom ili kaznenom postupku)

– u kojoj ulozi se nalazi osoba kojoj je pravna pomoć potrebna (npr. je li osoba u kaznenom postupku žrtva ili okrivljenik).

Nekoliko je zakona koji u RH uređuju pravo na pristup besplatnoj pravnoj pomoći, a to su prvenstveno:

Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći (NN 143/13, 98/19)

Zakon o kaznenom postupku (NN 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 126/19, 130/20, 80/22)

Zakon o odvjetništvu (NN 09/94, 117/08, 50/09, 75/09, 18/11, 126/21)

 

Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći razlikuje primarnu i sekundarnu besplatnu pravnu pomoć.

Primarnu pravnu pomoć pružaju:

  • upravna tijela (u županijama)
  • ovlaštene udruge
  • pravne klinike

Popis ovlaštenih udruga i pravnih klinika možete pronaći ovdje.

Primarna pravna pomoć obuhvaća:

  • opću pravnu informaciju
  • pravni savjet
  • sastavljanje podnesaka pred javnopravnim tijelima, Europskim sudom za ljudska prava i međunarodnim organizacijama u skladu s međunarodnim ugovorima i pravilima o radu tih tijela
  • zastupanje u postupcima pred javnopravnim tijelima
  • pravnu pomoć u izvansudskom mirnom rješenju spora

(Dakle, važno je za upamtiti da primarna pravna pomoć NE obuhvaća zastupanje i sastavljanje podnesaka u sudskim postupcima, to spada u sekundarnu pravnu pomoć).

Primarna pravna pomoć načelno se može pružiti u svakoj pravnoj stvari, ako podnositelj zahtjeva ne raspolaže sam dovoljnim znanjem da ostvari svoja prava, ako zahtjev nije očito neosnovan, ako mu pravna pomoć nije već osigurana na drugi način i ako su mu materijalne prilike takve da bi plaćanje stručne pomoći ugrozilo uzdržavanje njega i/ili članova obitelji. No, imajte na umu da su neke udruge ipak specijalizirane za rad s nekim specifičnim korisničkim skupinama.

Pravo na primarnu pravnu pomoći pokreće se izravnim obraćanjem pružatelju primarne pravne pomoći.

 

Sekundarna pravna pomoć obuhvaća:

  • pravni savjet
  • sastavljanje podnesaka u postupku zaštite prava radnika pred poslodavcem
  • sastavljanje podnesaka u sudskim postupcima
  • zastupanje u sudskim postupcima
  • pravnu pomoć u mirnom rješenju spora

Gore navedene oblike besplatne pravne pomoći pružaju odvjetnici.

Sekundarna pravna pomoć obuhvaća i:

  1. a) oslobođenje od plaćanja troškova sudskog postupka
  2. b) oslobođenje od plaćanja sudskih pristojbi.

Što se tiče uvjeta za ostvarivanje prava na sekundarnu besplatnu pravnu pomoć, ona se može odobriti ako:

  • ukupni prihodi podnositelja i članova kućanstva mjesečno ne prelaze po članu kućanstva iznos proračunske osnovice[1]
  • ukupna vrijednost imovine u vlasništvu podnositelja zahtjeva i članova kućanstva ne prelazi iznos od 60 proračunskih osnovica

 

Zakon određuje i neke slučajeve kada će se besplatna pravna pomoć moći ostvariti i unatoč ‘prelasku’ cenzusa[2], da se neke vrste prihoda/imovine ne uzimaju u obzir prilikom utvrđivanja imovinskog stanja[3], kao i neke iznimne slučajeve kada će se besplatna pravna pomoć utvrditi bez utvrđivanja imovinskog stanja[4].

 

Sekundarna pravna pomoć ne može se dobiti biti za bilo koji sudski postupak, već za postupke:

 

  • u svezi sa stvarnim pravima, osim zemljišnoknjižnih postupaka
  • iz radnih odnosa
  • iz obiteljskih odnosa (osim u postupcima sporazumnog razvoda braka u kojima bračni drugovi nemaju maloljetnu zajedničku ili posvojenu djecu ili djecu nad kojom ostvaruju roditeljsku skrb nakon punoljetnosti)
  • u ovršnim postupcima i postupcima osiguranja (kada je riječ o prisilnom ostvarenju ili osiguranju tražbine koja proizlazi iz postupka za koji se prema odredbama Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći može odobriti pravna pomoć)
  • u postupku mirnog rješenja spora
  • iznimno, u svim ostalim upravnim i građanskim sudskim postupcima kada takva potreba proizlazi iz konkretnih životnih okolnosti i okolnosti članova kućanstva podnositelja zahtjeva, a u skladu s temeljnom svrhom Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći.

 

Postupak ostvarivanja prava na besplatnu pravnu pomoć pokreće se podnošenjem zahtjeva nadležnom upravnom tijelu. Popis upravnih tijela po županijama možete pronaći ovdje. Upravno tijelo je dužno odlučiti o zahtjevu u roku od 15 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva, a ako bi podnositelj zahtjeva zbog isteka roka izgubio pravo na poduzimanje radnje za koju je podnio zahtjev, upravno tijelo je dužno odlučiti o zahtjevu i u roku kraćem od 15 dana, a koji podnositelju zahtjeva omogućava pravodobno poduzimanje radnje za koju je podnio zahtjev.

 

Zakon o kaznenom postupku propisuje kada je i za koga besplatna pravna pomoć dostupna u kaznenom postupku. Ovisno o ulozi u kojoj netko sudjeluje u postupku, treba razlikovati slučajeve kada žrtva kaznenog djela ima pravo na besplatnu pravnu pomoć od onih kada to pravo pripada okrivljeniku. S obzirom na djelokrug rada udruge SOS Rijeka, fokusirat ćemo se samo na dostupnost besplatne pravne pomoći za žrtvu.

Tako su Zakonom o kaznenom postupku propisani slučajevi u kojima će žrtva imati:

  1. a) pravo na stručnu pomoć savjetnika (odvjetnika) na teret proračunskih sredstava. Tako zakon određuje da će žrtva pravo na razgovor sa savjetnikom imati:
    • pri podnošenju imovinskopravnog zahtjeva, ako je za kazneno djelo propisana kazna zatvora teža od pet godina, a žrtva trpi teže posljedice kaznenog djela ili
    • prije ispitivanja:
      • ako se radi o žrtvi kaznenog djela protiv spolne slobode
      • žrtvi kaznenog djela trgovanja ljudima
      • žrtvi u odnosu na koju su utvrđene posebne potrebe zaštite sukladno članku 43.a ovoga ZKP-a
  1. dok će pravo na opunomoćenika (odvjetnika koji će je zastupati u postupku) na teret proračunskih sredstava imati:
    • dijete kao žrtva kaznenog djela
    • žrtva kaznenog djela protiv spolne slobode
    • žrtva kaznenog djela trgovanja ljudima

 

Zaključno, valja spomenuti i Hrvatsku odvjetničku komoru i Zakon o odvjetništvu koji propisuje da je „Komora je dužna osigurati besplatno pružanje pravne pomoći žrtvama domovinskog rata i socijalno ugroženim osobama u pravnim stvarima u kojima te osobe ostvaruju prava koja su u svezi s njihovim položajem, kao i u drugim slučajevima predviđenim općim aktima Komore.“

Stoga, osobe slabijeg imovinskog stanja koje su u potrebi za odvjetničkim zastupanjem mogu se obratiti i Hrvatskoj odvjetničkoj komori, a više informacija o tome kako to učiniti možete pronaći ovdje.

 

sastavljeno dana 20.12.2022.

[1] Zakon o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu u čl. 39. st. 2. određuje da  osnovica za obračun naknada i drugih primanja iznosi 441,44 eura.

[2] Čl. 14. st. 2. Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći određuje da su to slučajevi:

– u kojima podnositelj zahtjeva iz objektivnih razloga ne može raspolagati ukupnim prihodima i imovinom i

– ako dio ukupnih prihoda i imovine kojim podnositelj zahtjeva može raspolagati ne prelazi iznose iz stavka 1. istog članka.

Objektivnim razlozima smatrat će se osobito postojanje izvanrednih troškova liječenja podnositelja zahtjeva ili članova kućanstva koji nisu obuhvaćeni zdravstvenim osiguranjem, troškovi ortopedskih pomagala, rehabilitacije i drugih usluga koje osobama s invaliditetom nisu osigurani zdravstvenim osiguranjem, troškovi obrazovanja za djecu s teškoćama u razvoju, ostali troškovi nastali kao posljedica više sile (požar, potres, poplava i slično) i vlasništvo imovine koja se ne može unovčiti ili je njezino unovčenje teško provedivo.

Pri odobravanju pravne pomoći, imovno stanje podnositelja zahtjeva utvrđuje se za dvanaest mjeseci prije početka mjeseca u kojem se zahtjev podnosi.

[3] Čl. 15. st. 2. Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći propisuje da se pri utvrđivanju imovnog stanja ne uzimaju se u obzir:

– ukupni prihodi i imovina počinitelja nasilja u obitelji ako je podnositelj zahtjeva žrtva toga nasilja

– ukupni prihodi i imovina članova kućanstva koji sudjeluju u postupku kao protivnici podnositelja zahtjeva ili je njihov interes u suprotnosti s interesom podnositelja zahtjeva

– dio nekretnine u kojoj živi podnositelj zahtjeva nužan za ostvarenje osnovnih životnih potreba podnositelja zahtjeva i članova kućanstva, ako je u njegovom vlasništvu ili u vlasništvu članova kućanstva

– vrijednost dijela nekretnine koja služi za obavljanje poslovne djelatnosti nužnog za osiguranje minimalnih uvjeta za uzdržavanje podnositelja zahtjeva i članova kućanstva

– predmeti izuzeti od ovrhe na temelju općeg propisa kojim se uređuje ovršni postupak

– potpore zbog zbrinjavanja ratnih invalida i članova obitelji smrtno stradalih zatočenih ili nestalih hrvatskih branitelja iz Domovinskoga rata

– doplatak za djecu i novčani primici za opremu novorođenog djeteta

– potpore zbog uništenja i oštećenja imovine zbog elementarnih nepogoda

– potpore zbog uništenja i oštećenja imovine zbog ratnih događaja

– potpore za slučaj smrti radnika, potpore u slučaju smrti člana kućanstva radnika i potpore zbog neprekidnog bolovanja radnika, na koje se ne plaća porez na dohodak do iznosa propisanih poreznim propisom.

[4] Prema čl. 15. st. 1. Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći imovinsko stanje neće se utvrđivati u slučajevima ako je podnositelj zahtjeva:

  1. a) dijete u postupku radi ostvarivanja prava na uzdržavanje
  2. b) žrtva kaznenog djela nasilja u postupku radi ostvarivanja prava na naknadu štete koja je počinjenjem kaznenog djela prouzročena
  3. c) osoba koja je korisnik pomoći za uzdržavanje u skladu s posebnim propisima kojima je uređeno ostvarivanje prava iz sustava socijalne skrbi ili
  4. d) osoba kojoj je korisnik prava na opskrbninu prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji i Zakonu o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata.