Rodni jaz u plaćama odnosi se na razliku u plaći i prihodima između muškaraca i žena. Prema Izvješću Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova za 2021. godinu u 2020. i 2021. godini došlo je do njegovog znatnog smanjenja. Podaci Državnog zavoda za statistiku (DSZ) ukazuju da dok je rodni jaz u plaćama iznosio 13% u 2019., on se gotovo prepolovio te je iznosio 6,9% u 2020., a 7% u 2021. Iz analize kretanja prosječnih bruto plaća muškaraca i žena može se zaključiti da uzrok takvom smanjenja rodnog jaza u plaćama leži u porastu prosječnih plaća žena, te djelomično u smanjenju i Pročitaj više...

Nakon što smo u prvom i drugom Newsletteru pisale o odredbama Zakona o radu (ZOR) koje se tiču zaštite trudnica, roditelja i posvojitelja te usklađivanja privatnog i radnog života, u trećem Newsletteru predstavit ćemo vam preostale odredbe Zakona o radu koje utječu na načelo ravnopravnosti spolova i diskriminaciju temeljem spola u području rada i zapošljavanja. U tom kontekstu, pišemo o jednakosti plaća muškaraca i žena, (ne)mogućnosti iskorištavanja prava na godišnji odmor, zaštiti dostojanstva radnica_ka te drugim aspektima zasnivanja i prestanka radnog odnosa – zapošljavanju, probnom radu, otkaznom roku te teretu dokazivanja. Kako su ove, kao i odredbe koje smo obrađivale Pročitaj više...

Na poziv Virovitičko-podravske županije i S.O.S. Virovitica, krajem ožujka održale smo u Virovitici seriju gostujućih predavanja i radionica na teme rodno uvjetovanog nasilja. U petak 24.3. edukacija pod nazivom “Prevencija rodno uvjetovanog nasilja i zaštita žrtava” bila je namijenjena djelatnicama u zdravstvu i socijalnoj skrbi. Prvo je predavanje održala naša Lorena Zec na teme Oblici rodno uvjetovanog nasilja s posebnim osvrtom na rjeđe prepoznate oblike nasilja te Trauma informirani pristup u radu sa žrtvama rodno uvjetovanog nasilja. Nakon pauze i osvježenja, susret je za taj dan zatvorila naša Iva Čatipović s predavanjem na temu Prava žrtava nasilja. U četvrtak 30.3. Pročitaj više...

  Zakon u čl. 87. uređuje pravo na neplaćeni dopust te propisuje da poslodavac može radniku_ci na njezin zahtjev odobriti neplaćeni dopust. Za vrijeme trajanja neplaćenoga dopusta prava i obveze iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom miruju, ako zakonom nije drukčije određeno. Posebno je propisano da radnik_ca ima pravo na neplaćeni dopust u ukupnom trajanju od pet radnih dana godišnje za pružanje osobne skrbi. Zakon tu vrstu neplaćenog dopusta naziva pravom na dopust za pružanje osobne skrbi. Pod pružanjem osobne skrbi smatra se skrb koju radnik_ca pruža članu uže obitelji ili osobi koja živi u istom kućanstvu Pročitaj više...

  Zakon u čl. 86. propisuje da radnika_ca ima pravo na plaćeni dopust u različitim situacijama i s različitim trajanjem. Plaćeni dopust predstavlja oslobođenje od obveze rada uz naknadu plaće. Za stjecanje prava iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom razdoblja plaćenog dopusta smatraju se vremenom provedenim na radu. Prvo, propisano je da tijekom kalendarske godine radnik_ca ima pravo na oslobođenje od obveze rada uz naknadu plaće za važne osobne potrebe (sklapanje braka, rođenje djeteta, teža bolest ili smrt člana uže obitelji i sl.). Radnik_ca ima pravo na plaćeni dopust u ukupnom trajanju od sedam radnih dana godišnje, Pročitaj više...

Zakon o radu sadrži nekoliko odredaba kojima se prepoznaje specifičan položaj trudnica i roditelja s malom djecom te se propisuje veća razina zaštite u ostvarivanju njihovih radničkih prava u ovom području. Što se tiče prekovremenog rada, zakon propisuje (čl. 65) da je u slučaju više sile, izvanrednog povećanja opsega poslova i u drugim sličnim slučajevima prijeke potrebe, radnik na zahtjev poslodavca dužan raditi duže od punog, odnosno nepunog radnog vremena (prekovremeni rad). Ako radnik radi prekovremeno, ukupno trajanje rada radnika ne smije biti duže od 50  tjedno odnosno 180 sati godišnje, osim ako je ugovoreno kolektivnim ugovorom, u kojem Pročitaj više...

  Pandemija uzrokovana COVID-19 virusom utjecala je na mnoge aspekte naših života, a posebno na naše poslove odnosno način rada. Rad od kuće i rad na daljinu postao je norma koju je većina poslodavaca zadržala u nekom obliku i nakon tzv. lockdown-a čekajući da država propiše normativni okvir kojim će se urediti ovo područje. No, potrebno je naglasiti da je ovaj način rada privilegija koju nisu imali, niti će imati, brojne radnice_i u različitim sektorima, a posebno u onima kojima dominantno rade žene – zdravstvo, socijala, obrazovanje, trgovina itd. Osim što je pandemija više pogodila žene, ona je utjecala na Pročitaj više...

U drugom Newsletteru za poslodavce predstavljamo odredbe Zakona o radu koje su na direktan ili indirektan način povezane s ravnotežom privatnog i radnog života.  Ravnoteža između poslovnog i privatnog života, kao što i sam naziv upućuje, odnosi se na usklađivanje poslovnih i privatnih obveza. Posao se odnosi na plaćeni rad, a privatni život na sve ostalo. To ne uključuje samo brigu o kućanstvu, djeci i drugim članovima obitelji, već i slobodno vrijeme, društveni život i sve ostale privatne obveze. Ovo pitanje jako je važno u ostvarenju rodne ravnopravnosti, a politike i propisi koji ga uređuju za cilj imaju promicanje Pročitaj više...

Tijekom ožujka, u Varaždinskoj županiji i Gradu Rijeci održane su fokus grupe s mladima o njihovim stavovima, iskustvima i potrebama za cjelovitom seksualnom edukacijom u školama. Istraživačice udruge SOS Rijeka - centar za nenasilje i ljudska prava te Lezbijske organizacije Rijeka LORI, tijekom ožujka su održale fokusne grupe o stavovima, iskustvima i potrebama mladih za cjelovitom seksualnom edukacijom u osnovnim i srednjim školama na području Varaždinske županije i grada Rijeke. Istraživanje se provelo u sklopu projekta “Zdrave veze”, kojeg uz udrugu SOS Rijeka provode udruge PaRiter, LORI i Delta, organizacija KUN iz Norveške, te jedinice lokalne i regionalne samouprave: Grad Rijeka Pročitaj više...

U trenutnom sazivu Povjerenstva za ravnopravnost spolova Primorsko-goranske županije, naša koordinatorica razvojnih aktivnosti i psihologinja Lorena Zec obnaša dužnost Predsjednice Povjerenstva. Sukladno Zakonu o ravnopravnosti spolova povjerenstva za ravnopravnost spolova nadležna su za osiguranje provedbe Zakona te jedinice područne (regionalne) samouprave i Grad Zagreb osnivaju i, sukladno predloženom programu rada, osiguravaju uvjete i sredstva za rad županijskim povjerenstvima za ravnopravnost spolova i povjerenstvu za ravnopravnost spolova Grada Zagreba s ciljem promicanja ravnopravnosti spolova na lokalnoj razini i provedbe Zakona i Nacionalne politike za ravnopravnost spolova. U trenutnom sazivu Povjerenstva za ravnopravnost spolova Primorsko-goranske županije, naša Lorena Zec obnaša dužnost Predsjednice Pročitaj više...