Rodiljni i očinski dopust prve su vremenske poštede od rada koju će zaposleni i samozaposleni roditelji koristiti vezano uz rođenje djeteta. Rodiljni dopust Zaposlena ili samozaposlena trudnica odnosno zaposlena ili samozaposlena majka za vrijeme trudnoće, poroda i njege novorođenog djeteta ima pravo na rodiljni dopust. Rodiljni dopust u pravilu započinje 28 dana prije očekivanog termina poroda. Dan očekivanog termina poroda utvrđuje izabrani doktor ginekolog iz obveznoga zdravstvenog osiguranja. Iznimno, zaposlena ili samozaposlena trudnica, ovisno o stanju trudnoće i zdravstvenom stanju, može početi koristiti rodiljni dopust nešto ranije - 45 dana prije očekivanog termina poroda, što također utvrđuje izabrani doktor ginekolog. Pročitaj više...

  U ovom dijelu Newslettera možete čitati o pravu na (plaćeno) bolovanje zbog komplikacija u trudnoći te o pravu na slobodan radni dan u svrhu obavljanja prenatalnog pregleda Pravo na privremenu nesposobnost za rad radi komplikacija u trudnoći Ukoliko se dobro osjećaju i trudnoća je urednog tijeka, zaposlene i samozaposlene trudnice mogu raditi sve do 28 dana prije očekivanog datuma poroda. Očekivani datum poroda određuje izabrani ginekolog iz obveznog zdravstvenog osiguranja. Ukoliko postoji razlog za privremenu nesposobnost za rad (u razgovornom jeziku poznatiju kao “bolovanje” ili “komplikacije”), zaposlene i samozaposlene trudnice mogu ostvariti pravo na plaćeno bolovanje.   Pravo na „punu“ naknadu Pročitaj više...

  Nakon što smo Vas kroz prva tri Newslettera upoznale s pravima zaposlenih roditelja koja proizlaze iz Zakona o radu, u preostala dva bavit ćemo se pravima (samo)zaposlenih roditelja koja su propisana Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama (dalje u Newsletteru Zakon ili ZRRP). Tim Zakonom propisuju se prava roditelja i njemu izjednačene osobe na vremenske i novčane potpore, uvjeti i način njihova ostvarivanja i financiranja te tijela nadležna za provedbu Zakona. Dakle, prava o kojima ćemo pisati u ovom i narednom Newsletteru odnose se, osim na (biološke) oca i majku djeteta, i na druge osobe koje na temelju odluke Pročitaj više...

Danas, 15. svibnja, obilježavamo Dan obitelji koji za cilj ima osvijestiti značaj obitelji. Obitelj može biti jedan od najvažnijih i najdragocjenijih dijelova našeg osobnog i društvenog života. Ona može služiti kao inspiracija i kompas, pružati nam osjećaj pripadnosti i sigurnosti. Mogla bi biti mjesto gdje učimo o bezuvjetnoj ljubavi, prihvaćanju i suosjećanju, gdje dijelimo svoje uspjehe i neuspjehe, svoje radosti i tuge, mjesto gdje nas uvijek čeka netko tko će nas podržati i voljeti bez obzira na sve. U obiteljima s djecom, takva obiteljska dinamika pomaže da ona usvoje zrele obrasce komunikacije i ponašanja te imaju priliku razviti osjećaj Pročitaj više...

Jeste li znale/i da 14. svibnja obilježavamo Europski dan samohranih roditelja?  Roditelji su danas općenito suočeni s mnogim izazovima suvremenog doba, obilježenog velikom nesigurnošću i sve neizvjesnijim radnim i životnim uvjetima prouzrokovanih kapitalizmom te socijalno neosjetljivim državnim politikama i mjerama. Te su rizike „dužni“ amortizirati i balansirati s brigom koju moraju posvetiti svojoj djeci, no na sve te izazove treba nadodati i one s kojima se suočavaju samohrani roditelji. Stoga je današnji dan prigodan trenutak da se podsjetimo, ili osvijestimo, s kojim se to izazovima samohrani roditelji suočavaju i na koje načine im možemo pružiti podršku. Definicija samohranih roditelja, Pročitaj više...

Istraživačice udruge SOS Rijeka - centar za nenasilje i ljudska prava će 15. svibnja preko platforme ZOOM održati razgovor s roditeljima o njihovim stavovima i potrebama za cjelovitom seksualnom edukacijom u osnovnim i srednjim školama. Istraživanje se provodi u sklopu projekta “Zdrave veze”, kojeg uz udrugu SOS Rijeka provode udruge PaRiter, LORI i Delta, organizacija KUN iz Norveške, te jedinice lokalne i regionalne samouprave: Grad Rijeka i Varaždinska županija. Razgovor je namijenjen roditeljima osoba koje pohađaju 7. ili 8. razred osnovne škole i onima čija djeca idu u srednju školu na području Varaždinske, Sisačkomoslavačke i Primorsko-goranske županije. Razgovor s roditeljima Pročitaj više...

  - Podaci koji se ne smiju tražiti (čl. 25.) Zakon propisuje da prilikom postupka odabira kandidata_kinje za radno mjesto (razgovor, testiranje, anketiranje i slično) i sklapanja ugovora o radu, kao i tijekom trajanja radnog odnosa, poslodavac ne smije tražiti od radnice_ka podatke koji nisu u neposrednoj vezi s radnim odnosom. Na takva nedopuštena pitanja ne mora se odgovoriti.  Ova odredba Zakona svakako je nužna s obzirom na slučajeve iz prakse i rezultate dostupnih istraživanja. Tako istraživanje Položaj trudnica i majki s malom djecom na tržištu rada, Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, 2012., navodi da od svih sudionica koje su imale Pročitaj više...

  “PRS-01-06/17-03 - Pravobraniteljica je zaprimila pritužbu Hrvatske udruge bolničkih liječnika (HUBOL) u kojoj se ukazuje na diskriminatornu praksu koja se provodi prema specijalizanticama u jednoj bolnici. Naime, u pritužbi je navedeno kako u ugovoru o radu koji je budući specijalizant/ica dužan/a potpisati s bolnicom stoji čl.6.st.3. kojim se isti obvezuju na način da se „u slučaju spriječenosti specijalizanta da po završetku specijalizacije obavlja radne obveze, i ako ta spriječenost traje duže od 30 dana godišnje (porodiljni, rodiljni dopust, bolovanje ili druge okolnosti), obveza ostanka na radu produžuje razmjerno vremenu koliko je trajala ta spriječenost...“. Kako su iz HUBOL-a naveli, Pročitaj više...

  Zakon propisuje da se postupak i mjere zaštite dostojanstva radnika_ce od uznemiravanja i spolnog uznemiravanja uređuju posebnim zakonom, kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca ili pravilnikom o radu. Svi podaci utvrđeni u postupku zaštite dostojanstva radnika_ce su tajni. Ponašanje radnika_ce koje predstavlja uznemiravanje ili spolno uznemiravanje predstavlja povredu obveze iz radnog odnosa. Protivljenje radnika_ce postupanju koje predstavlja uznemiravanje ili spolno uznemiravanje ne predstavlja povredu obveze iz radnog odnosa niti smije biti razlog za diskriminaciju. Uznemiravanje i spolno uznemiravanje su oblici diskriminacije koji su definirani čl. 3. Zakona o suzbijanju diskriminacije: Uznemiravanje je svako neželjeno ponašanje uzrokovano Pročitaj više...

  Zakon o radu propisuje da neiskorišteni dio godišnjeg odmora radnik_ca može prenijeti i iskoristiti najkasnije do 30. lipnja sljedeće kalendarske godine. Napominjemo da Zakon o radu u čl. 83. određuje da ako radnik_ca koristi godišnji odmor u dijelovima, mora tijekom kalendarske godine za koju ostvaruje pravo na godišnji odmor iskoristi najmanje dva tjedna u neprekidnom trajanju, osim ako se radnik_ca i poslodavac drukčije ne dogovore (naravno, pod uvjetom da je radnik za tu godinu ostvario pravo na godišnji odmor u trajanju dužem od dva tjedna). Radnik_ca koji je ostvario pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora u trajanju kraćem od Pročitaj više...