Asocijativne karte (ili projektivne karte) ekspresivna su tehnika čije su dobrobiti prepoznate u odgojno-obrazovnom, savjetodavnom i terapijskom radu. Primjenjive su za različite teme i različitu dob, naravno uz prilagodbu prema specifičnostima osobe ili skupine s kojom ih se primjenjuje. Vrlo su efikasna tehnika jer omogućuju brže povezivanje s iskustvima, emocijama, sjećanjima... U ovoj dvodnevnoj radionici polaznici/e će imati prilike upoznati se s različitim vrstama karata, nekim osnovnim postavkama u radu s njima, te će moći iskustveno probati raditi s kartama (i u ulozi voditelja i klijenta). Vrijeme i mjesto održavanja radionice: Petak, 16. rujna od 17:30 do 20:00 sati Subota, Pročitaj više...

  Skandal, riječ koja nas najčešće asocira na dramu sa slavnim, poznatim i moćnim osobama. Kada tome dodamo optužbe za silovanje dobijemo dramu koja sigurno ne ide u korist bilo kome.  U seriji “Anatomija skandala” pratimo optužbu za silovanje žene koja je bila u intimnom odnosu s britanskim ministrom. “Skandal” tijekom suđenja biva seciran u najsitnije detalje pri čemu, ipak, pobjeđuje moć muškarca na poziciji, dok je žrtva retraumatizirana više puta. Žena se oči u oči suočava s počiniteljem te je proglašena lažljivicom zbog zakona koji odsutstvo pristanka tumači samo sa riječju NE. No, osim te žene, koja je bila Pročitaj više...

Kao organizacija civilnog društva koja svakodnevno izravno radi sa ženama žrtvama rodno uvjetovanog nasilja, izražavamo duboku zabrinutost velikim porastom broja ubijenih žena u Hrvatskoj u 2022. godini. Do današnjeg dana, u 2022. godini u Hrvatskoj je ubijeno najmanje 10 žena, dok je ta brojka za cijelu 2021. godinu iznosila 14 žena. Većinu ubojstava žena u 2022. godini počinili su sinovi, ubivši svoje majke, većinom osobe starije životne dobi, dok je određeni broj žena ubio ili sadašnji ili bivši partner. Podsjećamo da je Republika Hrvatska ratificirala Konvenciju Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji Pročitaj više...

  Kad žena ode od nasilnog partnera i krene u izgradnju novog života u kojem nema njega i njegovog nasilnog ponašanja, u nekom trenu ponovno odluči dati šansu novom partneru. Neke od njih stava su da neće više nikad nikoga pustiti u svoj život, neke od njih imaju potrebu da zacijele svoje rane i budu neko vrijeme same prije nego se odluče na novu vezu, a neke od njih imaju potrebu čim prije naći novu vezu jer im je to važno. One prve se ponekad ipak predomisle kad budu spremne pa ipak puste novog partnera u život. Svaka od njih Pročitaj više...

Kad govorimo o nasilju u obitelji s maloljetnom djecom, djeca su uvijek žrtve. Ne moraju djeca nužno niti biti prisutna u situacijama kad se događa fizičko ili seksualno nasilje, ne moraju biti prisutna ni kad se događa verbalna agresija, ne moraju razumjeti tko je tu u ulozi nasilnika, ne moraju ni razumjeti da je sve to što se događa zapravo nasilje, ali uvijek, baš UVIJEK nasilje utječe i na djecu. Djeca mogu na više načina doživljavati obiteljsko nasilje: gledati nasilje, čuti, ali ne vidjeti nasilje, biti prisiljena gledati nasilje, biti uhvaćeni između dvije vatre u situaciji nasilja i pritom Pročitaj više...

Članice inicijative Radnica izradile su analizu Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama. Uz Ivanu Dobrotić s Katedre za socijalnu politiku pri Studijskom centru socijalnog rada na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i Lanu Kučer iz udruge CESI - Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje, jedna od sudionica bila je i naša pravnica Iva Čatipović. Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama temeljni je propis kojim je uređen sustav rodiljnih i roditeljskih potpora u Republici Hrvatskoj. Njime se, između ostalog, naše zakonodavstvo usklađuje i s određenim propisima EU. Posljednji takav jest Direktiva (EU) 2019/1158 Europskog parlamenta i Vijeća o ravnoteži između Pročitaj više...

Ovaj tekst za cilj ima prije svega obratiti se ženama koje su preživjele rodno uvjetovano nasilje/ nasilje u obitelji i onima iz njihove bliske okoline kako bi dobili bolji uvid u živote onih koji su to već prošli. Često se susrećemo s izjavama poput: “Napokon ga je ostavila, sad može živjeti normalno.“. Je li to baš tako? Izlazak iz nasilnog odnosa, odlazak od nasilnika… predstavlja li to kraj svega što nasilje nosi sa sobom? U svom radu sa ženama koje su preživjele rodno uvjetovano nasilje, više puta sam se uvjerila da je odlazak od nasilnika tek početak. Točnije, puno Pročitaj više...

Svaka žena koja je preživjela odnos s nasilnikom ima svoje razloge zašto je u takvom odnosu ostajala. Ima Ona i svoje razloge zašto je odlučila ostaviti ga. Prošla je Ona sve one odluke i postupke kojima se uspjela othrvati ostanku u takvom odnosu. Ali! Što kad ga Ona i dalje voli? Zna Ona da sve ono što je činio nije bilo dobro i nije bilo zdravo i nije bilo dopustivo. ALI zna Ona i da on ima neke svoje vrline. Ipak se nekada Ona i zaljubila u njega. Zavoljela ga. Može li ga jednostavno prestati voljeti? Kako se to Pročitaj više...

Udruga ''SOS telefon – grad Rijeka'' je u ožujku 2016. godine odlučila iskazati svoju dugogodišnju ljubav spram književnosti osnivanjem čitateljskog kluba, u tadašnjem novonastalom procvatu čitateljskih klubova u Rijeci, ali i u ostatku Hrvatske. Predsjednica Udruge Tina Kovačić tako je kao dijete čitateljskih klubova Gradske knjižnice Rijeka svoju strast prema beletristici nesebično podijelila i s volonterkama ''SOS telefona'', a čija je ženska humanost i društvena osjetljivost, kako kroz volontiranje na telefonskoj liniji Udruge, tako i kroz sudjelovanje u nizu volonterskih akcija, kreativno osmišljenih od strane dopredsjednice Lorene Zec, ali i same Tine, također naišla na pohvale uglednih suradnika i Pročitaj više...

Uzdržavanje maloljetnog djeteta Roditelji su prvi dužni uzdržavati svoje maloljetno dijete. Ova dužnost na strani roditelja postoji neovisno o tome živi li dijete s njima ili ne te neovisno o činjenici jesu li roditelji lišeni prava na roditeljsku skrb ili im je ona ograničena. Radno sposoban roditelj ne može se osloboditi dužnosti uzdržavanja maloljetnog djeteta. Ako roditelj ne uzdržava maloljetno dijete, dužni su ga uzdržavati baka i djed po tom roditelju. Maćeha ili očuh dužni su uzdržavati maloljetnog pastorka, ako dijete ne može ostvariti uzdržavanje od drugog roditelja.[1] Prilikom određivanja iznosa uzdržavanja, u obzir se uzimaju kako potrebe primatelja Pročitaj više...