Autorica: Tanja Prokop, volonterka i članica Udruge
Međunarodni dan žena sa sela
Međunarodni dan žena sa sela, koji se obilježava svake godine 15. listopada, predstavlja važan trenutak za priznavanje i osvještavanje uloge koju žene na selu igraju u društvu. Ovaj dan pruža priliku da se skrene pažnja na izazove s kojima se žene u ruralnim područjima suočavaju, kao i na njihov doprinos u poljoprivredi, obiteljskom životu, očuvanju tradicije i unapređenju društvene zajednice. Žene na selu često rade u teškim uvjetima, obavljajući višestruke uloge koje uključuju rad na zemlji, brigu o obitelji i domaćinstvu te sudjelovanje u zajednici, no njihov doprinos često ostaje neprepoznat i podcijenjen.
Povijest i značaj Međunarodnog dana žena sa sela
Međunarodni dan žena sa sela prvi je put proglašen 1995. godine tijekom Četvrte svjetske konferencije o ženama održane u Pekingu, kao dio globalne inicijative usmjerene na poboljšanje prava i statusa žena diljem svijeta. Prepoznavanje potreba i doprinosa žena koje žive i rade u ruralnim područjima bilo je ključno za razvoj održivih politika koje podržavaju njihov socioekonomski napredak. Cilj obilježavanja ovog dana je podizanje svijesti o specifičnim izazovima s kojima se suočavaju žene na selu, uključujući siromaštvo, ograničen pristup obrazovanju, zdravstvenim uslugama, vlasništvu nad zemljom i resursima, kao i diskriminaciju na temelju spola.
Uloga žena na selu
Kada je riječ o ženama u ruralnim područjima, iste imaju ključnu ulogu u poljoprivrednoj proizvodnji i očuvanju obiteljskih gospodarstava. Prema podacima Ujedinjenih naroda, žene na selu čine gotovo 43% radne snage u poljoprivredi u zemljama u razvoju. Osim toga, one često obavljaju poslove koji uključuju uzgoj stoke, proizvodnju hrane i prikupljanje vode i drva za ogrjev, što čini značajan doprinos održavanju njihovih obitelji i zajednica.
Iako je njihov doprinos neosporan, žene na selu suočavaju se s nizom prepreka koje im otežavaju pristup resursima i mogućnostima. Na primjer, mnoge žene nemaju formalno obrazovanje ili im je otežan pristup edukaciji, što ih stavlja u nepovoljan položaj u odnosu na muškarce u istim sredinama. Također, u mnogim dijelovima svijeta žene nemaju pravo na vlasništvo nad zemljom ili drugim imovinskim pravima, što dodatno otežava njihovu ekonomsku sigurnost i neovisnost.
Izazovi s kojima se žene na selu suočavaju
Žene u ruralnim područjima često žive u uvjetima siromaštva i ekonomske nesigurnosti. Zbog ograničenog pristupa financijskim resursima i tržištima, one su često prisiljene raditi na poslovima s niskim plaćama ili bez ikakvih prava i zaštite. Mnoge žene ne posjeduju zemlju ili druge resurse koji bi im omogućili ekonomsko osnaživanje. Žene na selu često su uskraćene za pristup obrazovanju zbog niza čimbenika, uključujući siromaštvo, udaljenost škola, kulturne norme i očekivanja koja od njih zahtijevaju da ostanu kod kuće i brinu se za obitelj. Nedostatak formalnog obrazovanja često ih onemogućuje u pristupu boljim poslovnim prilikama i dodatno ih stavlja u nepovoljan položaj. Pristup zdravstvenim uslugama također je veliki problem za žene na selu. Ruralna područja često imaju nedostatak zdravstvene infrastrukture, a žene imaju ograničen pristup osnovnim zdravstvenim uslugama, uključujući skrb za majke i reproduktivno zdravlje. Ovo dodatno ugrožava njihovu kvalitetu života i zdravlje njihovih obitelji.
Žene na selu suočavaju se s visokom razinom rodno uvjetovanog nasilja i diskriminacije, što je dodatno pojačano patrijarhalnim normama koje su često prisutne u ruralnim zajednicama. Zbog izolacije i nedostatka pristupa podršci, žene često nemaju priliku prijaviti nasilje ili dobiti pomoć koja im je potrebna. Unatoč brojnim izazovima, žene na selu imaju ključnu ulogu u promicanju održivog razvoja. Njihovo znanje o poljoprivredi, šumarstvu i očuvanju okoliša neprocjenjivo je za očuvanje prirodnih resursa i borbu protiv klimatskih promjena. Žene često koriste tradicionalne metode uzgoja i brige za zemlju koje su održivije i ekološki prihvatljivije. Također, žene na selu igraju ključnu ulogu u prehrambenoj sigurnosti. One su često zadužene za uzgoj hrane koja se koristi za prehranu obitelji, a njihov rad doprinosi očuvanju lokalnih prehrambenih sustava.
Globalni napori za poboljšanje statusa žena na selu
Mnoge međunarodne organizacije, uključujući Ujedinjene narode i organizacije civilnog društva, rade na poboljšanju statusa žena na selu kroz različite programe i inicijative. Ciljevi održivog razvoja (SDG) uključuju specifične ciljeve usmjerene na osnaživanje žena, smanjenje siromaštva i osiguranje pristupa obrazovanju i zdravstvenim uslugama. Programi koji pružaju financijsku potporu ženama na selu, poput mikrofinancijskih inicijativa, omogućuju im pokretanje vlastitih poslova i stjecanje ekonomske neovisnosti.
U Hrvatskoj, žene u ruralnim područjima također igraju ključnu ulogu u očuvanju tradicije i kulturne baštine. Iako se suočavaju s mnogim izazovima, poput nedostatka infrastrukture i tržišta za poljoprivredne proizvode, one uspješno sudjeluju u razvoju ruralnog turizma i održavanju malih obiteljskih gospodarstava. Inicijative koje promoviraju proizvode iz ruralnih krajeva, poput domaćih prehrambenih proizvoda i rukotvorina, omogućuju ženama na selu da ostvare dodatne prihode i očuvaju kulturnu baštinu.
Međunarodni dan žena sa sela pruža važnu priliku za osvještavanje izazova i doprinosa žena koje žive u ruralnim područjima diljem svijeta. Kako bi se osigurala njihova ravnopravnost i omogućilo im ostvarivanje punog potencijala, potrebni su sveobuhvatni globalni i lokalni napori usmjereni na poboljšanje njihovih životnih uvjeta, prava i pristupa resursima. Osnaživanje žena na selu nije samo pitanje pravde i ravnopravnosti, već i ključ za održivi razvoj cijelih zajednica. Kroz prepoznavanje njihovog rada i pružanje potrebne podrške, možemo graditi bolje i otpornije ruralne zajednice koje će biti održive i prosperitetne za sve njihove članove.
U našem Savjetovalištu za žrtve obiteljskog, partnerskog i seksualnog nasilja možete dobiti besplatno psihološko savjetovanje i podršku kao i primarno pravno savjetovanje. Osim navedenog, možemo vam pomoći u komunikaciji s institucijama u kojima ostvarujete svoja prava te vam biti pratnja kao osoba od povjerenja prilikom prijave nasilja ili svjedočenja.
Kontaktirajte nas na broj telefona 051 211 888, putem e-maila pomoc@sos-rijeka.org ili preko društvenih mreža, svakim radnim danom.
Usluge koje pružamo u Savjetovalištu provode se kroz projekte sufinancirane od strane Grada Rijeke, Primorsko-goranske županije, Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Ministarstva demografije i useljeništva, Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, kao i nekoliko inozemnih fondova.