GONIČ ZMAJEVA: Knjiga za dugo pamćenje

 

Standardna postava čitateljskog kluba “Dragi čitaoče” (Marta, Tatjana S.N., Tina, Iva, voditeljica Doris i volonterko Lari – nedostajala nam je dopredsjednica Lorena), odvažila se otputovati u Afganistan iz djetinjstva Afganca s američkom adresom, književnika i fizičara Khaleda Hosseinija.

Hosseini je već prvijencem “Gonič zmajeva” stekao status uspješnog autora, a nakon pročitanog djela, nije teško zaključiti zašto.

Amir i Hasan dvojica su dječaka koji svoje djetinjstvo proživljavaju na ulicama Kabula. Jedan je bogat, a drugi siromašan. Prvi potječe iz naroda Paštuna, a drugi je pripadnik Hazara. Amir je pismena, a Hasan nepismena osoba. Obojicu povezuje ljubav prema književnošću, a Amir, štoviše, sanjari o zvanju pisca, osmišljavajući priče koje ubrzo zapisuje u smeđu bilježnicu kožnih korica (rođendanski dar Rahima Kana, poslovnog partnera i najboljeg prijatelja Amirovog oca Babe).

U Amirovom životu zima 1975.g. zauzima posebno mjesto: na zmajarskom natjecanju (afganskoj tradiciji) pobjeđuje svog prijatelja Hasana, dotad najboljeg goniča zmajeva (početak kada Hasan na duhovan način postaje dijelom Amirove persone, što je ovaj nakon mnogo godina spoznao), a tragično silovanje Hasana, uz Amirovu kukavičku reakciju, potaknut će razvijanje krivnje i bijesa u nutrini materijalno bezbrižnog dječaka.

Sovjetska okupacija Afganistana odvest će dječake u potpuno različitom smjeru, ali njihova povezanost neće biti prekinuta čak niti tragičnom Hasanovom smrću…

“Knjiga koju ne možeš čitati od suza.”, “Ovo mi je prestrašno iskustvo čitanja.”, “Volim knjige koje pričaju o životu.”, “Ova mi je knjiga ostavila poseban dojam.”, “Amir je lik koji isprva zaslužuje osudu, a ustvari je vrlo samosvjesna osoba.”, “Usporedila bih Hasana s psom.”, “Pitko čitljiva, jednostavna knjiga s jakim porukama.” – samo su neke od reakcija članica našeg kluba na ovaj zbilja izvrstan roman.

A roman zaslužuje da ga se prozove izvrsnim u onom trenutku kada pisac na kvalitetan način uspije spojiti kulturu i običaje svoje zemlje sa svevremenim temama prijateljstva i vječne odanosti, dobra i zla, vjere i okrutnosti i k tome održi lekciju iz čovječnosti krvnicima, koji započinju rat ili se uključuju u njegov tijek, a sve iz pakosno teritorijalnih i materijalnih razloga.

Svaki lik je u “Goniču zmajeva” priča za sebe, no opravdan omiljeni status zavrjeđuje zbog predivno ispričanog prijateljstva (i okosnice romana) između Amira i Hasana…

 

P.S. Četiri godine nakon velikog komercijalnog uspjeha Hosseinijevog prvijenca došao je red i na filmsku adaptaciju romana. Režije se prihvatio Marc Forster (režirao Halle Berry u “Monster’s Ballu”; za glavnu žensku ulogu nagrađena je Oscarom), a scenarij je napisao tadašnji scenarist u usponu David Benioff, kasnije proslavljen s tv-serijom “Igra prijestolja”.

Unatoč što je pretežito snimljen na izvornom perzijskom jeziku Dari, dobrom odabiru glumaca i glazbi Alberta Iglesiasa, predloženoj za Oscara, “Gonič zmajeva” u filmskoj verziji, nažalost, ne može prići ni blizu literarnom izvorniku. Dubina, ljepota, nježnost i okrutnost međuljudskih odnosa, oslikane prepoznatljivom Hosseinijevom rukom, ispale su razvodnjene u oprezno postavljenoj i pomalo kalkulantski izvedenoj filmskoj inačici romana.

U ovom slučaju film nudi ono osrednje, zato, dragi zaljubljenici pisane riječi, držite se knjige!

 

Lari Šeta