Na današnji dan, 11. veljače, slavi se Međunarodni dan žena i djevojaka u znanosti (eng. International Day of Women and Girls in Science). Odluku o tome da znanstvenice dobiju svoj dan donijela je Opća skupština UN-a u prosincu 2015. godine te se isti ove godine slavi tek četvrti put.
Eurostat je danas objavio istraživanje prema kojem je udio žena u broju znanstvenika i inženjera u Europskoj uniji u 2017. godini iznosio 41 posto, što je jedan posto više nego godinu ranije. Prema istom istraživanju udio žena u znanosti u Hrvatskoj u 2017. je bio malo ispod 50 posto te se po udjelu žena u znanosti naša država nalazi na 10. mjestu u Europskoj uniji. (Izvor: https://ec.europa.eu/eurostat/web/products-eurostat-news/-/EDN-20190211-1?inheritRedirect=true&redirect=%2Feurostat%2F)
Povodom današnjeg obilježavanja Međunarodnog dana žena i djevojaka u znanosti odlučile smo popričati s četiri mlade (ali uspješne) znanstvenice i jednom studenticom (budućom znanstvenicom). Iako su naše znanstvenice tek u ranim tridesetima te su u znanstvenim vodama tek par godina, svaka od njih ima iza sebe nekoliko relevantnih znanstvenih istraživanja i objavljenih radova. Pa da ih predstavimo:
SANDRA CRNKO rođena je u Rijeci gdje je i završila diplomski studij ”Biotehnologija u medicini” pri Odjelu za biotehnologiju. Tijekom završne godine studija odradila je višemjesečnu praksu u sklopu diplomskog rada na Sveučilištu u Kopenhagenu, u Centru za glikomiku. Nakon završetka studija, primljena je na doktorski studij u UMC Utrecht u Nizozemskoj, na program Regenerativne medicine, gdje trenutno završava treću godinu istraživanja u području kardiologije.
PETRA KORLEVIĆ odrasla je u Višnjanu u Istri te se od malih nogu zanimala za znanost. Diplomirala je molekularnu biologiju na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu nakon kojeg je otišla u Njemačku gdje je na Max Planck Institute for Evolutionary Anthropology u Leipzigu doktorirala. Prošle godine je s kolegicom objavila rad o genomima neandertalaca u prestižnom znanstvenom časopisu Nature. Trenutno je na postdoktoratu u sklopu dva instituta, European Bioinformatics Insitute i Wellcome Sanger Institute u Velikoj Britaniji (Hinxton, Cambridge).
Rođenu u obitelji vinara iz Novigrada, ŽELJKU PERŠURIĆ oduvijek je zanimalo zašto je vino tako posebno te je odlučila to i saznati. Nakon gimnazije upisala je studij Nutricionizma na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu u Zagrebu. Nakon studija zaposlila se na jednom projektu u Centru za mikro i nanoznanosti i tehnologije na Sveučilištu u Rijeci te je nakon završetka projekta prešla na Odjel za biotehnologiju pri istom Sveučilištu gdje je nedavno i doktorirala u području biotehnologije u biomedicini.
MARINA OLUJIĆ TOMAZIN odrasla je u Novigradu te je nakon srednje škole odlučila upisati studij psihologije pri Filozofskom fakultetu u Rijeci. Nakon što je diplomirala, poželjela je proširiti svoje znanje te je upisala diplomski studij logopedije na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu u Zagrebu. Tijekom posljednje godine studija volontirala je u Laboratoriju za psiholingvistička istraživanja u sklopu Odsjeka za logopediju. Nakon što je stekla drugu diplomu, primljena je kao asistent na Odsjeku za logopediju te trenutno završava doktorski studij.
ANITA CRNOV studentica je iz Varaždina koja studira u Rijeci na Odjelu za fiziku, znanstveno istraživački smjer. Odmalena je željela postati znanstvenica. Kao dijete pogledala je dokumentarac o tome kako su dinosauri izumrli te se veoma zainteresirala za meteore i željela je saznati sve o meteoru, zašto je pao, otkud je pao, kako je nastao. Nakon što je u osnovnoj školi počela učiti geografiju, još više se zainteresirala za prirodne pojave te je neko vrijeme detaljno istraživala i pratila vrijeme i pisala dnevnike o raznim nepogodama. Već je tada znala da se jednog dana želi time baviti te je, kad je za to došlo vrijeme, upisala studij fizike te je na pravom putu da postane znanstvenica.
S našim znanstvenicama popričale smo o ulozi žena i njihovoj zastupljenosti u znanosti.
Saznale smo da ima sve više žena koje se odlučuju baviti znanošću te da na pojedinim znanstvenim smjerovima čak i prevladavaju žene. Muškarci su još uvijek više zastupljeniji na vodećim pozicijama što se možda može pripisati prošlim vremenima kad u znanstvenom području nije bio zastupljen veliki broj žena. Naše sugovornice se kao žene u znanosti uglavnom osjećaju jednako cijenjene kao i njihovi muški kolege na istim pozicijama te ne smatraju da se trebaju truditi više od svojih muških kolega da bi ostvarile isti rezultat. Iako su neke od naših sugovornica znale primijetiti situacije u kojima je isto mišljenje bilo prihvaćeno kad ga je izrekla muška osoba, a odbijeno kad je isto mišljenje izrekla osoba ženskog spola, naglašavaju da su to iznimke. Navedeno se češće primjećuje u znanstvenim područjima u kojima prevladavaju muškarci gdje zna postojati nejednakost u postupanju muških znanstvenika prema svojim muškim i ženskim kolegama, odnosno manjak poštovanja i postojanje predrasuda prema ženskim kolegicama, pogotovo u studentskim danima.
Za uspjeh u znanosti, naglašavaju, potrebno je puno rada i truda što smatraju najvažnijim za daljnje napredovanje u znanstvenoj karijeri. Ako je navedeno ispunjeno, navode da je bitnije imati malo sreće nego to kojeg si spola :). Iako do sada nisu primijetile veće nejednakosti u postupanju prema osobama različitog spola, neke naše sugovornice brine što će biti ako jednog dana odluče biti majke. Primijetile su da su neke njihove kolegice zbog trudnoće i majčinstva doživjele neugodnosti ili bile u lošijem položaju. Radi se o klasičnim pričama koje su, nažalost, prisutne i u drugim područjima, a ne samo u znanosti. Osim neodobravanja poslodavca zbog trudnoće radnice, žene zbog majčinstva često stagniraju u napredovanju na radnom mjestu ili se odriču karijere. Iako je to njihov izbor, navedena pojava pogađa žene u punom većem broju nego muškarce. Žene moraju „kalkulirati“ kada planirati trudnoću, da li da to bude prije doktorata ili postdoktorata ili poslije. Hoće li natječaj za željeni postdoktorat proći dok sam na porodiljnom? Koliko ću toga zaboraviti dok budem neaktivna? Hoću li ikada moći opet biti aktivna kao prije? Koliko vremena će mi trebati da uhvatim ponovno korak s novim spoznajama u svom području? To su samo neka od pitanja koja muče svaku mladu ženu koja želi napredovati u karijeri, a želi biti i majka.
No bez obzira na količinu truda, rada i volje koju treba uložiti za napredovanje u znanosti, naše znanstvenice vole svoj posao i s puno ljubavi pričaju o svojemu radu. Poručuju svim djevojčicama i djevojkama koje se zanimaju za znanost da svakako krenu znanstvenim putem koji sigurno neće biti lak, ali ovo lijepo zanimanje nudi pregršt opcija te onaj tko ima želju, tko se trudi, voli svoj posao i spreman je na odricanja može uspjeti u znanstvenom svijetu bez obzira na spol. Putem znanosti se može na drugačiji način spoznati svijet te se kroz znanost može cijeli život učiti i širiti vidike, a znanje nam nitko ne može uzeti.
Ovaj tekst završila bih s citatom koji je doduše iz drage videoigre jedne od naših znanstvenica, ali dobro sažima ljubav naših znanstvenica prema svojem poslu: “Science isn’t about WHY. It’s about WHY NOT”. Zato djevojke, ako vas zanima znanost i želite postati znanstvenice, možemo vam samo reći – zašto ne?