Vrste nasilja

HomeVrste nasilja
Vrste nasilja 2017-10-30T12:14:22+00:00

TJELESNO NASILJE

Primjena fizičke sile bez obzira je li nastupila tjelesna ozljeda ili nije (primjerice guranje, udaranje, šamaranje, gušenje, davljenje, fizičko zadržavanje, pritiskanje štipanje, fizičko sprečavanje kretanja, grebanje, protresanje, paljenje cigaretom, trganje odjeće s osobe, gađanje predmetima, bacanje ili uništavanje stvari u kući..)

PSIHIČKO ILI EMOCIONALNO NASILJE

Podrazumijeva primjenu psihičke prisile koja kod druge osobe prouzrokuje osjećaj straha, ugroženosti, uznemirenosti ili povrede dostojanstva. Takav oblik nasilja uključuje verbalno nasilje, verbalne napade, vrijeđanje, psovanje, nazivanje pogrdnim imenima ili na drugi način grubo verbalno uznemiravanje, uhođenje ili uznemiravanje preko svih sredstava za komuniciranje ili preko elektroničkih ili tiskanih medija… Nadalje, u ovu kategoriju spada i protupravna izolacija osobe ili ugrožavanje slobode kretanja na način da se osobu primjerice ponižava, ismijava u javnosti, naziva pogrdnim imenima, ignoriranje, zastrašivanje, prijetnje, zabrane, uhođenje, praćenje, kontroliranje telefona, pošte i osobnih stvari, prijetnja samoubojstvom, okrivljavanje žrtve za svoje nasilno ponašanje, i drugo.

SEKSUALNO NASILJE

prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije ovakav oblik nasilja obuhvaća bilo koji seksualni čin ili pak pokušaj ostvarivanja seksualnog čina bez pristanka druge osobe, neželjene seksualne komentare ili prijedlog koji je usmjeren protiv osobe i njezine seksualnosti, a koji može počiniti druga osoba bez obzira na odnos sa žrtvom ili situaciju u kojoj se nalaze. Dakle, seksualno nasilje moguće je i unutar partnerskih veza ili među supružnicima ako je seksualni čin protiv volje partnera prema kojem je usmjeren. Ovaj oblik nasilja najčešće je okarakteriziran uporabom sile, prijetnje ili ucjene za ugrožavanje dobrobiti i/ili života same žrtve ili njoj bliskih osoba. Može uključivati i neželjene/prisilne dodire tijela, dodirivanje intimnih dijelova tijela, seksualne aktivnosti izmanipulirane lažima, prijetnjama, pritiskom, prisiljavanje na masturbaciju, na gledanje masturbacije, na masturbaciju nasilnika ili na masturbaciju sebe dok nasilnik gleda.

Za više informacija o seksualnom nasilju kliknite ovdje (link na: http://zenskasoba.hr/podrucja-rada/seksualno-nasilje/oblici-seksualnog-nasilja/ )

EKONOMSKO NASILJE

Podrazumijeva oštećenje ili uništenje osobne i zajedničke imovine, zabranu ili onemogućavanje korištenja osobne i zajedničke imovine ili pokušaj da se to učini, oduzimanje prava ili zabranu raspolaganja osobnim prihodima ili imovinom stečenom osobnim radom ili nasljeđivanjem, onemogućavanje zapošljavanja ili rada, prisiljavanje na ekonomsku ovisnost, uskraćivanje sredstava za održavanje zajedničkog kućanstva i skrb o djeci ili drugim članovima zajedničkog kućanstva (npr. uskraćivanje novca, zabrana da se osoba zaposli, upravljanje osobnom imovinom bez znanja i odobrenja, odlučivanje što i kada se smije kupiti, zahtijevanje da se opravda svaki sitni trošak, samostalno odlučivanje).

Sve gore navedene vrste nasilja prema Zakonu o zaštiti od nasilja u obitelji klasificirani kao mogući oblici obiteljskog nasilja.

NASILJE U RADNOM OKRUŽENJU (MOBBING)

Specifični oblik ponašanja u okviru radnog okruženja kojim jedna ili više osoba sustavno psihički zlostavlja i ponižava drugu osobu s ciljem da se ugrozi ugled te osobe, čast, njezino ljudsko dostojanstvo i integritet te kao krajnji cilj, eliminacija te osobe s radnog mjesta. Takve se aktivnosti smatraju mobbingom ako su učestale i dugotrajne – najmanje jednom tjedno, tijekom najmanje šest mjeseci.

Mobbing predstavljaju: napad na mogućnosti izražavanja, napad na socijalne kontakte, napad na ugled, na kvalitetu životne i radne situacije te napad na zdravlje. Navedeno se odražava kroz sljedeća konkretna ponašanja: stalno prekidanje u obavljanju posla, glasno psovanje, kritiziranje kako se obavlja rad, upućivanje usmenih i/ili pisanih prijetnji, nerazgovaranje, premještaj u prostorije daleko od dotadašnjih kolega, zabrana radnim kolegama razgovarati sa žrtvom mobbinga, ogovaranje, ismijavanje, prisiljavanje žrtve na radne zadatke koji narušavaju samopouzdanje, dovođenje u pitanje odluka žrtve, neodjeljivanje radnih zadataka žrtvi, oduzimanje svih zadataka na radnome mjestu, dodjeljivanje zadataka daleko ispod pravog znanja/kvalifikacije, prisiljavanje na radove koji oštećuju zdravlje, seksualni napad itd…

Za detaljnije informacije što je sve moguće poduzeti u slučaju nasilja ili jednostavno žele li s nekim razgovarati, žrtve nasilja i osobe koje su zabrinute za svoje bližnje mogu nazvati SOS Rijeka – centar za nenasilje i ljudska prava na broj 051/211 888 ili se javiti na pomoc@sos-rijeka.org

Saznajte više

Životi, a ne brojevi!

Dana 22. 9. 2017. godine Udruga za zaštitu obitelji – Rijeka, Odjel za podršku žrtvama i svjedocima Županijskog suda u Rijeci, Caritasov dom za žene i djecu – žrtve obiteljskog nasilja Sv. Ana i SOS [...]

501, 2017

Novo radno vrijeme telefonske linije za pomoć žrtvama nasilja: psihološko i pravno savjetovanje

Ovim putem obavještavamo sve zainteresirane da je linija pomoći za žrtve svih oblika nasilja (psihološko i pravno savjetovanje) otvorena svakim radnim danom od 10 do 16 sati. Psihološko i/ili pravno savjetovanje moguće je dobiti putem [...]

2012, 2016

Uzdržavanje od strane bake i djeda

UZDRŽAVANJE OD STRANE BAKE I DJEDA Prema Obiteljskom zakonu (NN 103/15) ako roditelj ne uzdržava maloljetno dijete, dužni su ga uzdržavati baka i djed po tom roditelju. Jedna od bitnih pretpostavki uzdržavanja djeteta od strane [...]

1110, 2016

Povećanje i smanjenje uzdržavanja

Povećanje i smanjenje uzdržavanja   Obiteljski zakon (Narodne novine 103/15, dalje u tekstu: ObZ) regulira postupanje u situacijama u kojima dolazi do promijenjenih okolnosti u vezi s obvezom uzdržavanja. Naime, člankom 285. ObZ-a propisano je [...]

1110, 2016

Privremena mjera radi uzdržavanja

Privremena mjera radi uzdržavanja   Privremena mjera predstavlja mogućnost da se privremeno ostvari pravo na uzdržavanja u tijeku postupka – dakle, prije nego sud donese (konačnu) odluku u samom postupku koji se vodi radi ostvarivanja [...]