Smetanje posjeda

Smetanje posjeda

Tko je posjednik i kakva prava ima? Tko i kako može smetati tuđi posjed? Kako Vi kao posjednik možete zaštiti svoj posjed?

 

Za početak potrebno je razjasniti ključne pojmove.

 

Što je to posjed, a tko je posjednik?

Posjed je pravno relevantna faktična vlast koju neka osoba ima glede određene stvari. Važno je da posjed nije pravo, već činjenica.
Posjednik ne mora nužno biti i vlasnik te stvari.

Primjerice, Marko je kupio stan pa je on vlasnik stana, ali stan nije u njegovu posjedu jer ga je dao u najam Ivanu. Ivan ima posjed stana na temelju ugovora o najmu.

Posjednik je osoba koja ima relativno trajnu, socijalno relevantnu faktičnu vlast glede određene stvari, tj. drugoga, s njim izjednačenog predmeta posjedovanja. Ono što se u društvu shvaća kao nečija trajna, za svakoga relevantna vlast neke osobe glede određene stvari je posjed. Važno je da je ta vlast razmjerno trajna i vanjski vidljiva.
Primjerice, Marko je sa Ivanom sklopio ugovor o najmu stana. Stanar Marko ima posjed tog stana na temelju ugovora o najmu.
S druge strane, gost u restoranu nije posjednik stolice na koju je sjeo.

Dovoljno je da je na stvari zamjetljivo postojanje nečije vlasti, bez da bude vidljivo tko je posjednik.
Primjerice auto parkiran ispred nekog shopping centra sigurno netko posjeduje iako nam nije poznato tko.

U svakom posjedovnom odnosu se dakle s jedne strane nalazi posjednik, a s druge, sve ostale osobe. Ostali trebaju poštivati tuđi posjed. Posjednikovu faktičnu vlast štiti zakon.

 

Kada je posjed smetan i što učiniti ako netko smeta Vaš posjed?

Primjer smetanja posjeda:
Vlasnik stana Marko, za vrijeme trajanja ugovora o najmu, odlučio je samovoljno promijeniti bravu  jer mu se nije sviđalo što je Ivan u stan doveo psa. Ivan više ne može ući u stan.
Što Ivan u takvoj situaciji može učiniti?

Takvim samovlasnim smetanjem nastaje za posjednika Ivana, na temelju zakona, specifično subjektivno pravo na posjedovnu zaštitu koju može ostvarivati putem suda u posebnom sudskom parničnom postupku.
Zaštitu uživa posljednji, faktičan posjed, bez obzira na njegovu kakvoću.

Posjed je smetan ako je:
a) oduzet kao u primjeru
b)  ili ako je uznemiren što znači da posjednikova faktična vlast nije sasvim isključena, ali je ograničena tuđom faktičnom vlašću glede istog predmeta posjedovanja.

Sukladno Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima tko posjedniku bez njegove volje oduzme posjed ili ga u posjedovanju uznemirava, samovlasno je smetao njegov posjed. Samovlast je zabranjena.

Posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten je svoj posjed štititi putem suda, zahtijevajući da se:
1. utvrdi čin smetanja njegova posjeda
2. naredi uspostava posjedovnoga stanja kakvo je bilo u času smetanja te
3. zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće.

Sud pruža ovu zaštitu posjedu u posebnom, hitnom postupku (postupku za smetanje posjeda), prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjeda, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvu društvenom, javnom ili sličnom interesu.

  • Tužba kojom se traži zaštita ili povrat posljednjeg stanja posjeda stvari ili prava (tužba zbog smetanja posjeda) mora se podnijeti u roku od trideset dana od dana kad je tužitelj saznao za smetanje i učinioca.
    Nakon proteka jedne godine od dana kad je smetanje nastalo ta se tužba ne može podnijeti.


Tko sve ima pravo na zaštitu posjeda?

  • posjednik ( neposredan, posredan, suposjednik )
  • nasljednik

 

DOPUŠTENA SAMOPOMOĆ

Primjer:
U trenutku kad je Marko pokušavao promijeniti bravu pojavio se Ivan. Kad je shvatio što se događa, uporabom vlastite snage spriječio ga je u njegovoj namjeri da promijeni bravu.
Je li samopomoć dopuštena?

Prema Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima tko ima pravo na zaštitu posjeda, smije svoj posjed zaštiti za vrijeme trajanja spomenutih rokova i silom od onoga tko mu posjed samovlasno oduzme ili ga u posjedovanju uznemirava.
Samopomoć je dopuštena uz ispunjenje tri zakonske pretpostavke:
1. posjedu prijeti neposredna opasnost
2. u postojećoj situaciji je pomoć nužna, jer bi sudska pomoć stigla prekasno
3. pri uporabi samopomoći nije primjenjena sila veće jakosti nego što je primjerena okolnostima

U slučaju da nisu ispunjene sve pretpostavke za dopuštenost, posjednik je zaštitio posjed, ali odgovara za počinjenu štetu.

 

Članak napisala: Helena Vuk

Korištena literatura:
1. Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ( “NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14)
2. Gavella, Nikola – Josipović, Tatjana – Gliha, Igor – Belaj, Vlado – Stipković, Zlatan: “Stvarno pravo”, Zagreb, 1998.

 

 

2019-12-27T00:24:48+00:00

About the Author: