Rodno uvjetovano nasilje

Rodno uvjetovano nasilje

U sklopu projekta „Humano obrazovanje- odgovorno društvo“, kojeg zajedno provode Lezbijska organizacija Rijeka “LORI”, Udruga za ljudska prava i građansku participaciju „PaRiter“, SOS Rijeka – centar za nenasilje i ljudska prava te Centar za ženske studije pri Filozofskom fakultetu u Rijeci, predstavljamo vam studentske refleksivne dnevnike, nastale tijekom pohađanja kolegija u udruzi SOS Rijeka.

Projekt „Humano obrazovanje – odgovorno društvo“ provodi se u sklopu Poziva za dodjelu bespovratnih sredstava „Podrška razvoju partnerstava organizacija civilnog društva i visokoobrazovnih ustanova za provedbu programa društveno korisnog učenja“ u okviru Operativnog programa „Učinkoviti ljudski potencijali“ 2014.-2020. godine .

Produkt projekta bio je kolegij „Rod, seksualnost, identiteti – od opresije do ravnopravnosti“. U sklopu provođenja kolegija u udruzi SOS Rijeka dvije su studentice sudjelovale u mentorskom programu.

Refleksivni dnevnici produkt su stečenog znanja o rodno uvjetovanom nasilju i nasilju u obitelji. Prvi refleksivni dnevnici odnosili su se na aktivnosti predavanja u udruzi SOS Rijeka, susreta s klijenticom koja je studenticama ispričala svoju priču te gledanje dokumentarnog filma o posljedicama rodno uvjetovanog nasilja. U nastavku donosimo odlomak iz prvog refleksivnog dnevnika studentice Marte Čaržavec, u kojem se dotakla problematike rodno uvjetovanog nasilja i njegovog korijena u naučenim rodnim razlikama.

Rodno uvjetovano nasilje jest nasilje za koje nema opravdanja i na kojem bismo kao zajednica trebali javno pojačati na geslu da je ono neprihvatljivo i da to nije stvar privatnih odnosa već javno – društveni problem. U odnosu na ostale vrste nasilje, osobno me možda najviše pogađa ova jer se radi o moći i kontroli što je u mojoj glavi neshvatljivo. Jasno mi je da taj problem seže još u doba neandertalaca kada su muškarci bili ti koji su hranili obitelj odlazeći u lov, a žena je na svijet poslana kako bi rađala. Moja fascinacija arheološkim nalazištima i malim skulpturama gdje je žena prikazana sa velikim grudima, trbuhom i istaknutim genitalijama neupitna je . . . Kako rodne razlike mogu toliko uvjetovati položaj i konstruirati ponašanje i dozvolu da uopće do bilo kakve vrste nasilja dođe?
Zašto pak žena ne odlazi iz nasilnih odnosa? Jednim dijelom je to i nepovjerenje u sustav jer zakonski okvir, njegova primjena u praksi, te potraga za pravdom većinom nisu usklađeni. Veliku ulogu igra i okolina i njezina osuda, kao i egzistencijalna zavisnost, strah od nasilnika, sram, okrivljavanje žrtve, ”nije htio”, unutarnji sukobi.  Još jedna katastrofa, za koju osobno nemam rješenje jer se radi o velikom broju aktera. Uvelike, na moja pitanja pomogla mi je knjižica udruge „Prava osoba koje su preživjele ili preživljavaju nasilje“, koja mi je također omogućila dublje i bolje shvaćanje ove velike problematike i  mislim da bi je svatko u svom domu trebao posjedovati, makar mislimo ma, ne može se to dogoditi meni. Dogodilo se mojoj prijateljici. Rodno uvjetovano nasilje.
-Pakiraj se i dolazim po tebe. Naći ćemo stan. Snaći ćemo se.
Njen je dečko punomoćnik na stan i ona je nakon preživljenog nasilja i dolaska policije deložirana iz stana uz riječi jednog od policajaca, parafraziram: ”Ženu danas ne možeš ni lupit.”
Svakoj žrtvi, moje riječi bi bile: Tu sam. Nisi sama. Rješenje postoji za sve, nekad ide lakše, nekad teže. Postoje divne žene koje će ti znati pomoći više od mene, ali sam tu 24 sata na dan. Za sve. Vjeruj u sebe i svoju snagu.
„Cijeli svijet treba dobro prodrmati. Bit će to lijepa igra… bezbožnici će pasti sa svojih prijestola, a potlačeni će se uzdići.“ Thomas Müntzer

2020-03-22T11:00:16+00:00

About the Author: