Pučki pravobranitelj

Pučki pravobranitelj

Institucija pučkog pravobranitelja uvedena je u hrvatski pravni sustav već Ustavom Republike Hrvatske 1990. godine što dovoljno govori o njezinoj važnosti i ulozi u zaštiti ljudskih prava i sloboda. Pučkog pravobranitelja članak 93. Ustava RH predstavlja kao opunomoćenika Hrvatskoga sabora za promicanje i zaštitu ljudskih prava i sloboda utvrđenih Ustavom, zakonima i međunarodnim pravnim aktima. Isti članak određuje da pučkog pravobranitelja bira Hrvatski sabor na razdoblje od osam godina, te da je on samostalan i neovisan u svom radu, a zabranjen je svaki oblik utjecaja na njega.

Ovlasti, dužnosti, način rada i djelokrug pučkog pravobranitelja podrobnije su uređeni Zakonom o pučkom pravobranitelju (NN 76/12), a treba naglasiti kako danas uz pučkog djeluju i posebni pravobranitelji– pravobranitelj za djecu, pravobranitelj za ravnopravnost spolova i pravobranitelj za osobe s invaliditetom.

Uloga pučkog pravobranitelja

Ustavom i zakonom propisano je da svatko ima pravo podnijeti pritužbu pučkom pravobranitelju ako smatra da su zbog nezakonitog ili nepravilnog rada državne uprave ili tijela s javnim ovlastima povrijeđena ili ugrožena njegova prava. Prema tome, pučki pravobranitelj štiti građane u njihovim odnosima s javnim tijelima kao što su tijela državne uprave (ministarstva, središnji državni uredi), tijela lokalne i područne (regionalne) samouprave (općine, gradovi i županije) i druga tijela s javnim ovlastima, a ta se zaštita pruža od nezakonitog i nepravilnog postupanja kojim se vrijeđaju njihova prava i slobode.

Osim u tim slučajevima, pučki pravobranitelj kao središnje tijelo za suzbijanje diskriminacije u Republici Hrvatskoj ima ključnu ulogu u zaštiti osoba koje smatraju da su diskriminirane na osnovi dobi, obrazovanja, rasne ili etničke pripadnosti, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, političkog ili drugog uvjerenja, vjere, jezika itd.

S ciljem snaženja borbe protiv diskriminacije na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, pučka pravobraniteljica okupila je 11 organizacija civilnog društva u Mrežu antidiskriminacijskih kontakt točaka, među kojima je i naša udruga.

Obveza čuvanja tajne

Kako bi zaštita građana bila što učinkovitija i sveobuhvatnija pučki pravobranitelj surađuje s javnošću, osobito s udrugama koje promiču interese građana, a može zatražiti pomoć znanstvenika, stručnjaka i ustanova. Pri tome je važno istaknuti obvezu pučkog pravobranitelja, ali i njegovih zamjenika, državnih službenika i namještenika u Uredu pučkog pravobranitelja (dakle svih zaposlenih u Uredu) na čuvanje kao tajne svega što su saznali u svome postupanju, bez obzira na način na koji su te podatke doznali, i to ne samo za vrijeme rada već i nakon prestanka rada u Uredu.

Postupanje na vlastitu inicijativu

Ukoliko nema pritužbe građana, pučki pravobranitelj može radi ispitivanja pojedinačnih povreda ustavnih ili zakonskih prava i sloboda pokrenuti postupak i na vlastitu inicijativu, ali u tom slučaju mora prethodno pribaviti suglasnost osobe čija su prava i slobode ugrožena ili povrijeđena. Takav pristanak nije potreban jedino ako je riječ o zaštiti dobrobiti djeteta, ako je za slučaj saznao putem medija ili ako se radi o hitnom slučaju.

Postupanje po pritužbi

Pritužba pučkom pravobranitelju može se podnijeti pisano (putem pošte, elektroničke pošte ili faksom) ili usmeno na zapisnik u uredima u Zagrebu, Splitu, Osijeku i Rijeci, a važno je naglasiti kako se na nju ne plaća naknada ni upravna pristojba. Kontakt i adrese područnih ureda pučkog pravobranitelja možete pronaći ovdje.

Svaka bi pritužba sukladno zakonu trebala sadržavati: ime i prezime podnositelja pritužbe (ili osobe čija su prava povrijeđena), adresu stanovanja ili adresu za primanje pismena, okolnosti i činjenice na kojima se temelji pritužba, oznaku tijela koje je ugrozilo ili povrijedilo pravo, podatak je li već korišteno pravno sredstvo i kad je ono podneseno te potpis podnositelja pritužbe. Obrazac za predaju pritužbe može se preuzeti ovdje.
Ukoliko je pritužba nepotpuna ili nerazumljiva pučki pravobranitelj pozvat će osobu koja je podnijela pritužbu (pritužitelja) da istu uredi ili nadopuni, a ako ta osoba u danom roku ne postupi sukladno pozivu na ispravak, smatrat će se da je odustala od pritužbe.

     Pučki pravobranitelj slobodno odlučuje hoće li pritužbu uzeti u razmatranje, a pri tom odlučivanju osobito uzima u obzir:
vrijednost zaštićenog dobra koje je povrijeđeno ili bi moglo biti povrijeđeno
mogućnost povrede određenog prava većem broju osoba
način i okolnosti pod kojima je došlo ili može doći do povrede prava
ostale mogućnosti zaštite ugroženog prava.

Zakonom je određeno da u sljedećim situacijama pučki pravobranitelj ne mora postupati:
ako se u slučaju vodi sudski postupak (osim ako se radi o nepotrebnom odugovlačenju postupka ili očitoj zloupotrebi ovlasti)
ako nije istekao rok za podnošenje pravnog lijeka ili drugog sredstva pravne zaštite
ako nije iskorišteno pravo na podnošenje pravnog lijeka u roku
ako su od učinjene nepravilnosti protekle tri godine (osim ako ocijeni da se radi o predmetu od iznimnog interesa za zaštitu ljudskih prava i sloboda).

Nakon što odluči postupati po podnesenoj pritužbi pučki pravobranitelj započinje ispitni postupak u kojem istražuje je li uopće i u kojoj je mjeri došlo do povrede prava pojedinca u odnosu sa državnim tijelima. Po dovršetku takvog ispitivanja pojedinog slučaja pučki pravobranitelj izrađuje izvješće koje dostavlja tijelu na čiji se rad pritužba odnosi i podnositelju pritužbe. U izvješću navodi činjenice i okolnosti razmatranog slučaja, ocjenu o tome jesu li ugrožena ili povrijeđena prava podnositelja, te način na koji je ugrožavanje ili povreda prava učinjena, a kad je to moguće izvješćem se također preporuča ili predlaže tijelu način na koji se ugrožavanje ili povreda prava može otkloniti. Dakle, pučki pravobranitelj daje preporuke, mišljenja, prijedloge i upozorenja tijelima kod kojih je ustanovio kršenje prava pojedinaca.

Ostvarenje zaštite građana

Kako zaštita građana ne bi stala na tome, tijelo kojem je pučki pravobranitelj dostavio izvješće dužno je, u roku u kojem on odredi, obavijestiti o mjerama poduzetim povodom njegovih preporuka i prijedloga. Ukoliko tijelo ne obavijesti pravobranitelja ili uopće ne postupi u skladu s njegovom preporukom ili prijedlogom, pučki pravobranitelj dužan je o tome obavijestiti neposredno više tijelo koje je određeno za provođenje nadzora nad tijelom koje je povrijedilo prava građana, a ukoliko ni to nadzorno tijelo ne bi o utvrđenim činjenicama i poduzetim mjerama obavijestilo pučkog pravobranitelja, on će o tome obavijestiti Vladu Republike Hrvatske.

U slučaju da se radi o većem stupnju kršenja ili ugroženosti prava građana, ili o nepoduzimanju mjera u skladu s njegovom preporukom ili prijedlogom, pučki pravobranitelj ovlašten je o tome obavijestiti Hrvatski sabor i javnost. Osim toga, u svakom slučaju kršenja prava ili sloboda pojedinaca, pučki pravobranitelj može čelniku tijela u kojem je došlo do povrede predložiti pokretanje odgovarajućeg postupka protiv zaposlene osobe koja je svojim postupanjem prouzročila povredu prava ili koja na prijedlog pučkog pravobranitelja nije poduzela odgovarajuće mjere da se nastala šteta umanji ili ispravi.

Ostale dužnosti i ovlasti

Dakako, treba napomenuti kako pučki pravobranitelj ima i mnoge druge dužnosti i ovlasti kao što su iniciranje donošenja i izmjene zakona i drugih propisa kojim se štite ljudska prava i slobode, podnošenje zahtjeva za ocjenu suglasnosti zakona s Ustavom i ocjenu suglasnosti drugih propisa te općih akata s Ustavom i zakonom, podnošenje redovitog godišnjeg izvješća o ocjeni stanja zaštite prava i sloboda Hrvatskom saboru, pregled mjesta u kojima se nalaze osobe lišene slobode ili osobe kojima je ograničena sloboda kretanja itd.

Sadašnje ustrojstvo Ureda pučkog pravobranitelja

Od 2013. godine pučka pravobraniteljica u Republici Hrvatskoj je Lora Vidović, a njezine zamjenice su Lidija Lukina Kezić, Tena Šimonović Einwalter i Maja Kević. Sjedište Ureda pučkog pravobranitelja je u Zagrebu na adresi Trg Hrvatskih Velikana 6, a područni uredi nalaze se u Rijeci (Korzo 2a/I), Osijeku i Splitu. Više korisnih informacija može se pronaći na internetskim stranicama pučkog pravobranitelja.

 

Simon Radovčić

 

2018-09-03T10:57:11+00:00

About the Author: