Pravo na godišnji odmor

Pravo na godišnji odmor

Pravo na rad kao jedno od temeljnih ljudskih prava spada u gospodarska, socijalna i kulturna prava zajamčena Ustavom  RH.  Uz prava kao što su pravo na rad i zaradu, svaki zaposleni ima pravo na tjedni odmor i plaćeni godišnji odmor i tih prava se ne može odreći.

Stjecanje prava na godišnji odmor

Odredbama članka 77., st.3.  Zakona o radu propisano je da radnik koji se prvi put zaposli  ili koji ima prekid između dva radna odnosa duži od osam dana stječe pravo na godišnji odmor nakon šest mjeseci neprekidnog rada kod istog poslodavca.

Za svaku kalendarsku godinu, radnik ima pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje četiri tjedna, a u njegovo trajanje se ne uračunavaju blagdani i neradni dani određeni zakonom, razdoblje privremene nesposobnosti za rad koje je utvrdio ovlašteni liječnik te dani plaćenog dopusta.  Ako je tako utvrđeno kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, trajanje godišnjeg odmora može trajati duže od najkraće propisanog.

Prava na godišnji odmor nije moguće se odreći kao ni zatražiti isplatu naknade za isti.

Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radnik ima pravo na naknadu plaće u visini određenoj kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, a najmanje u visini njegove prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad).

Stjecanje prava na razmjerni dio godišnjeg odmora

Radnik koji nije ispunio  uvjete za stjecanje prava na godišnji odmor na gore opisan način,  ima pravo na razmjeran dio godišnjeg odmora,  a koji se utvrđuje u trajanju jedne dvanaestine punog godišnjeg  odmora za svaki mjesec trajanja radnog odnosa, sukladno članku 78., st.1. Zakona o radu.

Također, ako radniku prestaje radni odnos, za tu kalendarsku godinu ostvaruje pravo na razmjeran dio godišnjeg odmora. (Čl.78., st.2)

U slučaju kada radniku radni odnos prestaje točno u polovici mjeseca koji ima parni broj dana, pravo na jednu dvanaestinu godišnjeg odmora za taj mjesec ostvaruje kod poslodavca kod kojeg mu prestaje radni odnos, članak 79., st. 5. Zakona o radu.

Primjer 1:  Ako je radnik zasnovao radni odnos 1. rujna prošle godine, ima pravo za tu godinu u kojoj je zasnovao radni odnos na četiri dvanaestine godišnjeg odmora. Ako mu se radni odnos nastavlja u idućoj godini, tada ima pravo na novi godišnji odmor za tekuću godinu, na puni ili razmjerni dio, ovisno o trajanju radnog odnosa.

Primjer 2: Ako radniku prestaje radni odnos 31. svibnja, on za tu godinu ostvaruje pravo na razmjeran dio godišnjeg odmora, odnosno stječe pravo na 5/12 godišnjeg odmora.

Primjer 3: Ako je radnik prekinuo radni odnos dana 31. ožujka, a novi radni odnos započeo dana 1. travnja i do kraja godine radio kod novog poslodavca, za tu kalendarsku godinu kod novog poslodavca stječe pravo na 9/12 godišnjeg odmora. Naime, iako će kod novog poslodavca raditi duže od 6 mjeseci u tijeku kalendarske godine, ne ispunjava sve pretpostavke za stjecanje punog godišnjeg odmora propisane u čl. 77. st. 3. Zakona o radu (jer mu je prekid između dva radna odnosa kraći  od 8 dana) te stoga, sukladno čl. 78. st.. 1. Zakona o radu, stječe pravo na razmjerni  dio godišnjeg odmora kod novog poslodavca. U ovom bi primjeru radnik dakle pravo na 3/12 godišnjeg odmora ostvario kod starog, a pravo na 9/12 godišnjeg odmora kod novog poslodavca, čime bi u zbroju u toj kalendarskoj godini ostvario pravo na puni godišnji odmor.

Raspored korištenja godišnjeg odmora

Prema odredbama Zakona o radu raspored  korištenja godišnjeg odmora utvrđuje poslodavac, u skladu s kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, ugovorom o radu, najkasnije do 30. lipnja tekuće godine. O korištenju godišnjeg odmora radnik se mora obavijestiti najmanje 15 dana prije.

Kod utvrđivanja rasporeda korištenja godišnjeg odmora poslodavac mora uzeti u obzir potrebe organizacije rada kao i mogućnosti za odmor svakom radniku. Međutim poslodavac ne mora prihvatiti prijedlog radnika ako ga ne može uskladiti s potrebama organizacije rada. Primjer za to su škole, gdje učitelji i učiteljice godišnji odmor koriste za vrijeme školskih praznika. Također, neki poslovi tijekom određene sezone imaju povećan obim poslova te se korištenje godišnjeg odmora omogućava izvan takve sezone.

Radnik ima pravo koristiti jedan dan godišnjeg odmora kada on to želi, uz obvezu da o tome obavijesti poslodavca najmanje tri dana prije njegova korištenja, osim ako posebno opravdani razlozi na strani poslodavca to onemogućuju.

 Korištenje godišnjeg odmora u dijelovima

Radnik ima pravo koristiti godišnji odmor u dijelovima, s tim da tijekom kalendarske godine za koju ostvaruje pravo na godišnji odmor mora iskoristiti najmanje dva tjedna u neprekidnom trajanju, osim ako se nije drugačije dogovorio sa poslodavcem.

Prenošenje godišnjeg odmora

Propisana je mogućnost prenošenja godišnjeg odmora u sljedeću kalendarsku godinu, odnosno dio godišnjeg odmora koji nije korišten u kalendarskoj godini u kojoj je stečen i to najkasnije do 30. lipnja sljedeće godine. Radnik ne može prenijeti u sljedeću kalendarsku godinu dio godišnjeg odmora ako mu je bilo omogućeno korištenje tog odmora. Iznimno, godišnji odmor, odnosno dio godišnjeg odmora koji je prekinut ili nije korišten zbog bolesti ili korištenja prava na rodiljni, roditeljski ili posvojiteljski dopust te dopust radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju, radnik ima pravo iskoristiti do 30. lipnja sljedeće godine. Međutim, ako godišnji odmor ili dio godišnjeg odmora radnik nije mogao iskoristiti zbog korištenja navedenih prava do 30. lipnja sljedeće kalendarske godine ili korištenje godišnjeg odmora poslodavac nije omogućio do navedenog datuma, radnik ima pravo isti iskoristiti do kraja kalendarske godine u kojoj se vratio na rad.

 Godišnji odmor i otkazni rok

A što ako Vam radni odnos prestaje, a niste iskoristili pravo na godišnji odmor? Ne brinite se, godišnji odmor možete koristiti i za vrijeme otkaznog roka, a ako Vam poslodavac ne omogući korištenje istog imate pravo na naknadu za neiskorišteni godišnji odmor što je propisano Zakonom o radu u čl. 82., st.1. Kako smo već naveli da se prava na godišnji odmor nije moguće odreći kao ni zatražiti isplatu naknade za isti, ovo je iznimka, tj. pravo na naknadu za neiskorišteni godišnji odmor može se koristiti samo u slučaju prestanka radnog odnosa.

 

Tatjana Noković

2018-12-20T12:19:08+00:00

About the Author: