Prava za vrijeme nezaposlenosti

Prava za vrijeme nezaposlenosti

 

Nezaposlenost je jedan od glavnih problema koji obilježava ekonomsku sferu života u Republici Hrvatskoj. Posljedično tome, u društvu se javlja sraz između pojedinih društvenih klasa te se razvija problem psihološkog opterećenja pojedinaca koji su u nemogućnosti da zadovolje svoje osnovne potrebe za hranom i stanom te uzdržavaju članove svojeg kućanstva.

Sukladno čl.10. Zakona o tržištu rada (NN 118/2018), nezaposlenom osobom smatra se:

  • osoba u dobi između 15. i 65. godine života,
  • koja je sposobna ili djelomično sposobna za rad,
  • koja nije u radnom odnosu i ne obavlja samostalnu djelatnost,
  • koja aktivno traži posao i
  • koja je raspoloživa za rad.

 

Zakon o tržištu rada kao prava za vrijeme nezaposlenosti navodi:

  • novčanu naknadu
  • mirovinsko osiguranje
  • novčanu pomoć i naknadu troškova za vrijeme obrazovanja i osposobljavanja na radnom mjestu
  • jednokratnu novčanu pomoć i naknadu putnih i selidbenih troškova
  • novčanu pomoć osobe uključene na stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa
  • novčanu pomoć osobe osigurane na produženo mirovinsko osiguranje na temelju ugovora o radu na određeno vrijeme za stalne sezonske poslove

 

 

Pravo na novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti

Kako biste ostvarili pravo na novčanu naknadu, trebaju biti ispunjeni sljedeći uvjeti:

  • u trenutku prestanka radnog odnosa ili prestanka obavljanja samostalne djelatnosti morate imati najmanje 9 mjeseci rada u posljednja 24 mjeseca
  • radni odnos ne smije prestati vašom krivnjom ili sporazumom
  • morate se prijaviti Zavodu za zapošljavanje i podnijeti zahtjev za novčanu naknadu u roku od 30 dana od dana prestanka radnog odnosa/obavljanja samostalne djelatnosti/bolovanja odnosno rodiljnog/posvojiteljskog/skrbničkog dopusta nakon prestanka radnog odnosa.

 

Kao vrijeme provedeno na radu smatra se vrijeme obveznog osiguranja po propisima o mirovinskom osiguranju ostvareno na temelju radnog odnosa u Republici Hrvatskoj i vrijeme u kojem je radnik bio privremeno nesposoban za rad odnosno na rodiljnom, roditeljskom, posvojiteljskom ili skrbničkom dopustu nakon prestanka radnog odnosa odnosno službe, ako je za to vrijeme primao naknadu plaće prema posebnim propisima i vrijeme obveznog osiguranja po propisima o mirovinskom osiguranju ostvareno na temelju obavljanja samostalne djelatnosti u Republici Hrvatskoj, pod uvjetom da su uplaćeni doprinosi za obvezna osiguranja i vrijeme u kojem je mirovala obveza doprinosa prema propisu kojim se uređuju doprinosi za obveza osiguranja.

 

  • Primjerice, Marko je u protekloj godini dana radio kod poslodavca 3 mjeseca, zatim je na roditeljskom dopustu proveo 4 mjeseci kako bi se brinuo o djetetu, vratio se na posao i radio 3 mjeseca nakon čega je dobio poslovno uvjetovani otkaz jer je kod poslodavca prestala potreba za obavljanjem posla kojeg je Marko obavljao zbog smanjenja narudžbe i pada prodaje robe. Tjedan dana nakon prestanka rada Marko se prijavio Zavodu za zapošljavanje i podnio zahtjev za novčanu naknadu te ostvario navedeno pravo.

 

Ako ste zbog bolesti ili drugog opravdanog razloga propustili rok za prijavu od 30 dana, ne brinite jer i dalje možete ostvariti svoja prava. U tom slučaju morate se prijaviti i podnijeti zahtjev Zavodu u roku od 8 dana od prestanka razloga koji je prouzročio propuštanje roka,a najkasnije 60 dana od propuštanja roka.

 

Kako smo već spomenuli, da biste bili u mogućnosti ostvariti svoja prava, radni odnos ne smije prestati vašom krivnjom (odnosno da sami date otkaz ili da dobijete otkaz svojom krivnjom) ili sporazumom s poslodavcem.

Postoje i još neki primjeri kada nemate pravo na novčanu naknadu, kao što su prestanak radnog odnosa:

  • sudskom nagodbom kojom je utvrđen prestanak radnog odnosa
  • zbog toga što niste zadovoljili na probnom radu ili niste zadovoljili tijekom pripravničkog odnosno vježbeničkog staža,odnosno niste u propisanom roku položili stručni ispit koji je uvjet za nastavak rada
  • zbog izdržavanja kazne zatvora duže od 3 mjeseca.

 

Pravo na novčanu naknadu nema ni nezaposlena osoba koja je prestala obavljati samostalnu djelatnost bez opravdanih razloga.

 

Međutim, ako ste otkazali radni odnos odnosno službu izvanrednim otkazom ugovora o radu zbog ponašanja poslodavca (npr. zbog neisplate plaće), ipak imate pravo na novčanu naknadu.

 

Također, ako je do prestanka vašeg radnog odnosa sporazumom došlo zbog premještaja bračnog/izvanbračnog druga u mjesto prebivališta po posebnim propisima, promjene prebivališta iz zdravstvenih razloga ili na prijedlog poslodavca u slučaju kolektivnog zbrinjavanje viška radnika, ipak možete ostvariti pravo na novčanu naknadu.

 

Navedeni razlozi prestanka radnog odnosa gledaju se i za radni odnos/samostalnu djelatnost prije zadnjeg radnog odnosa ako je taj radni odnos trajao kraće od tri mjeseca. Dakle, ako je zadnji radni odnos trajao kraće od tri mjeseca, a prethodni radni odnos/služba/samostalna djelatnost prestao na jedan od gore navedenih načina kad se ne može ostvariti pravo na novčanu naknadu, pravo na istu ipak nećete moći ostvariti.

 

Što se tiče visine novčane naknade, osnovicu za utvrđivanje visine novčane naknade čini prosjek brutoplaće ostvaren u tromjesečnom razdoblju koje je prethodilo prestanku radnog odnosa.

Osnovicu za utvrđivanje visine novčane naknade za osobu koja je obavljala samostalnu djelatnost čini prosjek osnovice na koju su obračunani i uplaćeni doprinosi za obvezna osiguranja, u tromjesečnom razdoblju koje je prethodilo prestanku obavljanja samostalne djelatnosti.

U osnovicu ne ulaze naknade plaće niti druge novčane potpore ostvarene po posebnim propisima.

Navedeno znači da ako ste npr. zadnjih tri mjeseca radnog odnosa proveli na bolovanju i primali naknadu plaće, osnovicu za utvrđivanje visine novčane naknade čini prosjek brutoplaće ostvaren u tromjesečnom razdoblju koje je prethodilo ostvarivanju naknade plaće, odnosno osnovica se računa za tromjesečno razdoblje prije nego što ste otvorili bolovanje.

Također je važno napomenuti da se tromjesečnim razdobljem smatra razdoblje od tri cijela kalendarska mjeseca, odnosno ako ste radili manje od mjesec dana plaća ostvarena za taj mjesec neće ulaziti u navedeno tromjesečno razdoblje.

Ako se osnovica ne može utvrditi prema prethodno navedenim kriterijima, nezaposlenoj osobi se utvrđuje osnovica u visini minimalne plaće, ovisno o postotku vremena provedenom na radu.

 

Novčana naknada za prvih 90 dana korištenja iznosi 60 %, a za preostalo vrijeme korištenja 30 % od osnovice utvrđene prema gore navedenim kriterijima.

Međutim, najviši iznos novčane naknade za prvih 90 dana korištenja ne može biti viši od 70 %, dok za preostalo vrijeme korištenja ne može biti viši od 35 % iznosa prosječne netoplaće isplaćene po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske u prethodnoj godini prema posljednjem službeno objavljenom podatku.

  • Primjer: Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za 2018. iznosila je 6242 kune. Dakle, za prva 3 mjeseca maksimalni iznos novčane naknade iznosi 4369 kn. Poslije ta 3 mjeseca taj iznos ne može prijeći 2184kn. To su maksimalni iznosi novčane naknade za vrijeme nezaposlenosti koji se mogu priznati u 2019. godini.

Najniži iznos novčane naknade ne može biti niži od 50 % iznosa minimalne plaće, umanjene za doprinose za obvezna osiguranja utvrđene posebnim propisom, osim kada se visina novčane naknade određuje prema postotku vremena provedenom na radu.

  • Primjer: Minimalna neto plaća za 2019. godinu iznosi 3000 kn. Prema tome, najniži iznos novčane naknade koji može biti isplaćen iznosi 1500 kn.

 

Što se tiče trajanja novčane naknade, isto ovisi o vremenu koji je osoba provela na radu. Tako npr. novčana naknada pripada nezaposlenoj osobi u trajanju 90 dana ako je ista provela na radu od 9 mjeseci do 2 godine. Najviše trajanje novčane naknade popisano je za osobu koja je provela na radu više od 25 godina i iznosi 450 dana.

No ako ste nezaposleni i ako ste proveli na radu više od 32 godine i nedostaje vam 5 godina do ispunjenja uvjeta dobne granice za stjecanje prava na starosnu mirovinu imate pravo na novčanu naknadu sve do ponovnog zaposlenja odnosno nastupanja okolnosti kada prestaje pravo na novčanu naknadu.

 

Nezaposlenoj osobi koja ima pravo na novčanu naknadu može se, na njezin zahtjev, isplatiti naknada u jednokratnom iznosu ovisno o utvrđenom trajanju prava na naknadu radi zapošljavanja i samozapošljavanja. Nezaposlena osoba, kojoj je jednokratno isplaćena novčana naknada, ne može se prijaviti Zavodu prije isteka vremena za koje je primila jednokratnu isplatu.

  • Primjerice, Marko je radio kod svog poslodavca 5 godina i 6 mjeseci. Prosječna neto plaća u zadnja 3 mjeseca iznosila mu je 6950 kn. Prema Zakonu o tržištu rada (čl.54.) ima pravo na novčanu naknadu u trajanju od 210 dana, odnosno 7 mjeseci. Prva 3 mjeseca naknada mu iznosi 4170 kn, a ostala 4 mjeseca 2085 kn. On je tražio da mu se naknada isplati u jednokratnom iznosu te ima pravo dobiti, kad se sve navedeno zbroji, najviše 20 850 kn. U tom slučaju nema pravo prijaviti se Zavodu sve do isteka tih 210 dana.

 

Isplaćivanje novčane naknade obustavlja se, odnosno privremeno prekida, ako se npr. uključite u program obrazovanja odraslih kao policajac, za vrijeme dragovoljnog vojnog osposobljavanja, za vrijeme trajanja pritvora, za vrijeme ostvarivanja prava na rodiljnu, roditeljsku, posvojiteljsku ili skrbničku poštedu od rada odnosno rodiljnu, roditeljsku, posvojiteljsku ili skrbničku brigu o novorođenom djetetu po posebnom propisu,za vrijeme stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa.

Da bi se nastavilo isplaćivanje naknade, osoba kojoj se naknada obustavila mora se prijaviti Zavodu u roku od 30 dana po prestanku okolnosti koja je dovela do obustave i podnijeti zahtjev za novčanu naknadu.

 

Pravo na novčanu naknadu gubi osoba koja primjerice zasnuje radni odnos, kada istekne razdoblje za koje je imala pravo na naknadu, ako registrira obrt ili samostalnu djelatnost, navrši 65 godinu, odbije se uključiti u obrazovni program ili ga bez opravdanog razloga prekine odnosno ne završi obrazovni program koji je sukladan njezinim procijenjenim osobnim i profesionalnim sposobnostima odnosno troškove snosi Zavod u cilju povećanja mogućnosti zapošljavanja ili ako ne ispunjava uvjete o aktivnom traženju posla i raspoloživosti za rad te ne obavlja aktivnosti u dinamici utvrđenoj u profesionalnom planu, odnosno ne prihvati ponuđena zaposlenja u okviru stečene razine kvalifikacije i radnog iskustva do utvrđivanja profesionalnog plana, a nakon toga ne prihvati ponuđena zaposlenja iz utvrđenoga profesionalnog plana i sporazuma za uključivanje na tržište rada ili ako svojim postupanjem uzrokuje odbijanje zaposlenja od strane poslodavca .

 

U slučaju da ste primali novčanu naknadu te ste se zaposlili prije isteka vremena u kojem ste imali pravo na novčanu naknadu, a plaća na novom poslu Vam je puno manja, u slučaju da ponovno ostanete nezaposleni (ali ne zbog razloga u kojima se ne može priznati naknada), nastavlja se isplaćivanje novčane naknade za onoliko vremena koliko joj je preostalo za primanje i u prije utvrđenoj visini. Međutim, ako Vam je u istom slučaju na novom poslu plaća veća te biste po kriteriju nove plaće ostvarili veću naknadu, visina naknade će se utvrditi prema novoj osnovici. Dakle, uzima se u obzir što je povoljnije za nezaposlenu osobu.

 

 

Pravo na novčanu naknadu osoba koje su bile zaposlene u inozemstvu

S obzirom na to koliko hrvatskih građana odlazi raditi u inozemstvo, važna je informacija da hrvatski državljanin koji je bio zaposlen u inozemstvu ostvaruje pravo na novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti u skladu s odredbama međunarodnog ugovora.

Hrvatski državljanin koji je radio u državi s kojom Republika Hrvatska nema zaključen ugovor kojim su regulirana prava za slučaj nezaposlenosti odnosno u državi u kojoj nije bio osiguran za slučaj nezaposlenosti, može ostvariti novčanu naknadu prema odredbama ovoga Zakona ako je poseban doprinos za zapošljavanje plaćao Zavodu za vrijeme od najmanje devet mjeseci u posljednja 24 mjeseca prije prestanka zaposlenja u inozemstvu.

Osnovicu za utvrđivanje visine novčane naknade čini prosjek najniže mjesečne osnovice za obračun doprinosa za obvezna osiguranja, u tromjesečnom razdoblju koje je prethodilo prestanku zaposlenja u inozemstvu.

 

Pravo na mirovinsko osiguranje

Pravo na mirovinsko osiguranje možete ostvariti ako ste:

  • ostvarili pravo na novčanu naknadu (gore navedeni uvjeti) i
  • ispunjavate uvjet godina života za stjecanje prava na starosnu mirovinu (65 godina)
  • dok ne steknete prvi uvjet mirovinskog staža za starosnu mirovinu (15 godina mirovinskog staža),
  • ali najdulje u trajanju pet godina.

 

Zahtjev za mirovinsko osiguranje može se podnijeti u roku od 30 dana od dana prestanka radnog odnosa/obavljanja samostalne djelatnosti/bolovanja odnosno rodiljnog/posvojiteljskog/skrbničkog dopusta nakon prestanka radnog odnosa.

Invalidi rada kojima je priznato pravo na profesionalnu rehabilitaciju po osnovi mirovinskog osiguranja ostvaruju pravo na naknadu plaće po propisima o mirovinskom osiguranju.

Razdoblja koja je nezaposlena osoba kao invalid rada provela koristeći se pravom na profesionalnu rehabilitaciju uračunavaju se u vrijeme provedeno na radu za utvrđivanje trajanja prava na novčanu naknadu.

 

Novčana pomoć i naknada troškova za vrijeme obrazovanja i osposobljavanja na radnom mjestu

Ako ste nezaposlena osoba koju je Zavod uputio na obrazovanje koje organizira odnosno troškove snosi Zavod, imate za vrijeme trajanja tog obrazovanja, pravo na:

  • novčanu pomoć u dnevnom iznosu koji utvrđuje Upravno vijeće Zavoda odlukom i
  • naknadu troškova prijevoza koju također utvrđuje Upravno vijeće Zavoda.
  • Novčana pomoć isplaćuje se prema definiranom kalendaru radnih dana, a najviši mjesečni iznos ne smije premašivati 50% minimalne plaće umanjene za doprinose za obvezna osiguranja (odnosno 1.500,00 kn).

Udaljenost od adrese stanovanja do adrese obrazovne ustanove mora biti veća od 2km kako bi se ostvarilo pravo na naknadu troškova prijevoza. Najviši iznos putnog troška koji može biti isplaćen po osobi iznosi 1200 kn mjesečno.

Ako ste nezaposlena osoba koju je Zavod uputio na osposobljavanje na radno mjesto kod poslodavca imate za dane provedene na osposobljavanju pravo na:

  • novčanu pomoć u visini minimalne plaće umanjene za doprinose za obvezna osiguranja i
  • naknadu troškova prijevoza u visini koju utvrđuje Upravno vijeće Zavoda odlukom.
  • Minimalna neto plaća iznosila je u 2019.godini 3000kn.

            Udaljenost od adrese stanovanja do adrese poslodavca mora biti veća od 2 km kako bi se ostvarilo pravo na naknadu troškova prijevoza. Najviši iznos putnog troška koji može biti isplaćen po osobi iznosi 1200 kn mjesečno.

 

Nezaposlena osoba koju je Zavod uputio na profesionalnu rehabilitaciju ima pravo na:

  • novčanu pomoć,
  • naknadu troškova prijevoza, smještaja i prehrane pod uvjetima i u visini koju utvrđuje Upravno vijeće Zavoda odlukom.

 

Jednokratna novčana pomoć i naknada putnih i selidbenih troškova

Ovo vam pravo pripada ako ste nezaposlena osoba kojoj

  • Zavod nije u mogućnosti osigurati zaposlenje u mjestu prebivališta,
  • A koja sama ili posredovanjem Zavoda nađe zaposlenje u drugom mjestu

 

Navedeno pravo se sastoji u:

  • Jednokratnoj novčanoj pomoći i
  • Naknadi putnih i selidbenih troškova za korisnika,bračnog druga/izvanbračnog druga i djecu,od mjesta prebivališta do zaposlenja.

 

 

 

Postupak za ostvarivanje prava

 

Navedena prava za vrijeme nezaposlenosti ostvaruju se u Zavodu za zapošljavanje.

 

Tijek postupka:

  • Postupak se pokreće na temelju zahtjeva nezaposlene osobe
  • O zahtjevu odlučuje u prvom stupnju regionalna/područna ustrojstvena jedinica Zavoda rješenjem
  • O žalbi protiv prethodnog rješenja odlučuje središnja ustrojstvena jedinica Zavoda
  • Nezaposlena osoba dužna je prijaviti Zavodu svaku okolnost koja utječe na promjenu odnosno prestanak prava.

 

Dakle, prvi korak kako bi stekli neko od gore navedenih prava jest da se javite Zavodu za zapošljavanje i podnesete zahtjev, a ukoliko se vaša situacija tijekom vremena promijeni i uspijete naći posao ili primjerice navršite 65 godina, o svakoj toj bitnoj promjeni morate obavijestiti nadležni Zavod za zapošljavanje.

 

Članak napisala: Ivona Stričak 

2019-12-27T00:29:58+00:00

About the Author: