Obiteljska medijacija

Obiteljska medijacija

Obiteljska medijacija jest kratkotrajni proces koji počiva na rješavanju problema pregovaranjem i olakšavanjem komunikacije među članovima obitelji, a u kojem im treća osoba pomaže pri identificiranju potreba, briga i strahova, ali i osmišljavanju izvedivih i prihvatljivih rješenja sukoba s ciljem postizanja zajedničkog sporazuma (Sladović Franz, 2005.)

Mayer (1995., prema Kruk, 1997.) navodi da je  obiteljska medijacija izrasla iz prakse socijalnog rada jer joj je cilj osnažiti ljude u sukobu kako bi riješili svoje probleme, ali i zato jer su teorija i vještine socijalnog rada i medijacije kompatibilne te imaju zajedničke temeljne vrijednosti kojih se stručnjaci moraju držati. Prvenstveno se to odnosi na korisnikovo pravo na samoodređenje i osnaživanje.

Obiteljska medijacija je strukturirana, usmjerena je na rješavanje određenog problema, kratkotrajna je, ne ulazi u dubinu sukoba i ne bavi se ispitivanje uzroka te za cilj ima postići sporazum održiv za sve sudionike.

Proces obiteljske medijacije može utjecati na poboljšanje komunikacije među članovima obitelji, smanjenje sukoba u obitelji, postizanje sporazuma među članovima obitelji, na kontinuitet osobnih kontakata između roditelja i djece, smanjenje troškova rastave i razvoda te skraćivanje vremena potrebnog za rješenje spora.

 

Prema Robertsu (1988., prema Sladović-Franz, 2005.) prednosti obiteljske medijacije su sljedeće:

  • Odluke donose oni koji s njima trebaju živjeti te se na taj način zadržava kontrola, unapređuje se samopoštovanje i dignitet članova obitelji
  • Samostalno donošenje odluka povećava vjerojatnost ostvarivanja sporazuma
  • Utječe da se odluke odnose racionalno („briše“ granice između pravnih emocionalnih i praktičnih aspekta sukoba)
  • Razvija trajno roditeljsko partnerstvo
  • Usmjerena je na budućnost i na ono što sudionici žele
  • Rješenja dogovorena u medijaciji lakše su podložnija promjenama u slučaju promjena okolnosti
  • Pruža iskustvo učenja pregovaranja i iskustvo postizanja sporazuma u teškim situacijama
  • Omogućuje da se održi obiteljski sustav donošenja odluka i da se zadrži odgovornost za kvalitetu života članova obitelji.

 

Prema Sladović-Franz (2005.) područja obiteljske medijacije se mogu grupirati u sljedeće kategorije:

  • Svakodnevni život (briga o djeci, podjela odgovornosti za domaćinstvo, raspored obiteljskih financija, itd.)
  • Odnosi u užoj i široj obitelji (sukobi roditelja i djece, briga o starijoj osobi u kućanstvu, dogovor među braćom i sestrama oko preuzimanja poslova, itd.)
  • Pitanja starijih osoba i odrasle djece (odlazak u dom za starije, naslijeđe i udržavanje, itd.)
  • Smrt člana obitelji
  • Neplodnost i posvojenje
  • Netradicionalna medijacija (posredovanje u odnosima LGBT osoba)
  • Razvod braka (odvojeni život prije službenog razvoda, pitanja skrbništva nad djecom, imovina i financije, financijska briga za dijete).

 

Sam proces obiteljske medijacije sastoji se od četiri faze (Hollier, 1993.): faza pripreme (upoznavanje sa sadržajem sukoba, sudionicima), faza uvoda (razjašnjavanje uloga sudionika), faza priče (iskazivanje činjenica, slušanje o izrečenom, prepoznavanje potreba i interesa, definiranje liste problema) te faza rješavanja problema (pronalaženje rješenja, odabir najboljeg rješenja, postizanje sporazuma).

  1. godine je u hrvatskom zakonodavstvu uveden termin „pomirbenog ročišta“ te se time označava početak posredovanja u brakorazvodnom postupku; od 1978. godine službe socijalne skrbi su te koje provode mirenje, a od 1998. godine u Obiteljskom zakonu je termin „mirenje“ zamijenjen terminom „posredovanje“ koje osim Centara za socijalnu skrb može provoditi i savjetovalište za brak i obitelj.

Termin „obiteljska medijacija“ u hrvatskom se zakonodavstvu prvi puta spominje u Obiteljskom zakonu iz 2014. godine.

U važećem Obiteljskom zakonu (NN RH 103/15) u čl. 331. obiteljska medijacija se definira kao postupak u kojem stranke nastoje sporazumno riješiti spor iz obiteljskih odnosa uz pomoć jednog ili više obiteljskih medijatora pri čemu je obiteljski medijator nepristrana i posebno educirana osoba koja je upisana u registar medijatora. Samu svrhu medijacije Obiteljski zakon vidi u postizanju plana o zajedničkoj roditeljskoj skrbi i drugih sporazuma u vezi s djetetom. Također, u postupku medijacije korisnici se mogu sporazumjeti i o svim drugih spornim pitanjima imovinske i neimovinske naravi.

U Zakonu o socijalnoj skrbi (NN RH 157/13, 152/14, 99/15, 52/16, 16/17, 130/17 ) obiteljska medijacija svrstana je pod socijalne usluge te su u čl. 93.a definira kao socijalna usluga stručne pomoći članovima obitelji, koja se pruža radi postizanja sporazuma oko neriješenog prijepora iz obiteljskih odnosa, kada se postizanje takvog sporazuma očekuje u vremenski ograničenom razdoblju od najduže tri mjeseca. Obiteljsku medijaciju kao socijalnu uslugu pruža centar za socijalnu skrb i obiteljski medijator upisan u registar medijatora.

Članak 334. Obiteljskog zakona navodi da se obiteljska medijacija može provesti neovisno o sudskom postupku prije pokretanja sudskog postupka kao i za vrijeme trajanja sudskog postupka ili nakon dovršetka sudskog postupka. Međutim, u pravilu se obiteljska medijacija ne provodi prije pokretanja postupka ovrhe i osiguranja sukladno Obiteljskom zakonu.

Obiteljska medijacija počiva na načelu dobrovoljne suradnje u procesu, povjerljivosti, nepristranosti medijatora kao i na tome da sve odluke počivaju na sudionicima medijacije. Iako je obiteljska medijacija postupak u kojem članovi obitelji sudjeluju dobrovoljno, iznimno je obvezan prvi sastanak obiteljske medijacije prije pokretanja postupka radi razvoda braka u kojem postoje zajednička maloljetna djeca, ako se roditelji nisu sporazumjeli o planu o zajedničkoj roditeljskoj skrbi čak ni nakon postupka obveznog savjetovanja koji se provodi pri nadležnom centru za socijalnu skrb.

Prema članku 336. Obiteljskog zakona medijator mora voditi računa da, prilikom postizanja sporazuma, sudionici razumiju činjenično stanje i sadržaj sporazuma. U slučaju da se sudionici medijacije ne postignu sporazum, obiteljski će medijator obustaviti postupak medijacije te će o tome sastaviti izvješće.

U medijacijskom postupku mogu sudjelovati i djeca, ali tek uz prethodne konzultacije roditelja s medijatorom. Konačnu odluku o sudjelovanju djeteta u medijaciji donose roditelji koje medijator izričito mora upozoriti da moraju voditi računa o dobrobiti djeteta.

Međutim, sukladno članku 332. Obiteljskog zakona, obiteljska medijacija se ne provodi:

  1. u slučajevima kada prema procjeni stručnog tima centra za socijalnu skrb ili obiteljskog medijatora zbog obiteljskog nasilja nije moguće ravnopravno sudjelovanje bračnih drugova u postupku medijacije,
  2. ako su jedan ili oba bračna druga lišeni poslovne sposobnosti, a nisu u stanju shvatiti značenje i pravne posljedice postupka ni uz stručnu pomoć,
  3. ako su jedan ili oba bračna druga nesposobni za rasuđivanje i
  4. ako bračni drug ima nepoznato prebivalište i boravište.

 

U gradu Rijeci usluga obiteljske medijacija se pruža u Obiteljskom centru koji je podružnica CZSS Rijeka, a nalazi se na adresi Franje Čandeka 23B, Rijeka, tel: 338-526, e-mail: oc-pgz@oc-pgz.hr

 

Literatura:

  1. Hollier, F. (1993.) Conflict resolution trainers’ manual. Australia: The Conflict Resolution Network.
  2. Kruk, E. (1997.) Mediation and conflict resolution in social work and the human
    services: Issues, debates, and trends. U: Kruk, E. (ur.); Mediation and conflict resolution in social work and the human services. Chicago: Nelson-Hall, Inc., 1-17.
  3. Mayer, B. (2004.) Facilitative mediation. U: Folberg, J., Milne, A. i Salem, P. (ur.); Divorce and family mediation: Models, techniques and applications. New York: The Guilford Press, 29-52.
  4. Obiteljski zakon (2015.) Narodne novine 103/15
  5. Roberts, M. (1988.) Mediation in family disputes. Aldershot: Wildwood House Ltd.
  6. Sladović Franz, B. (2005): Obilježja obiteljske medijacije; Ljetopis socijalnog rada, Vol. 12 No.2, Siječanj 2006., 301-320
  7. Zakon o socijalnoj skrbi (2018) Narodne novine 157/13, 152/14, 99/15, 52/16, 16/17, 130/17

Sara Gunjača

2018-12-19T09:52:04+00:00

About the Author: