Uvodno

o-nasilju

Nasilje je, bez obzira na oblik i situaciju u kojoj se pojavljuje, jedan od vodećih problema današnjice te predstavlja najčešći oblik kršenja ljudskih prava. Svake godine više od 1,6 milijuna ljudi umre izravno zbog posljedica nasilja što je, za usporedbu, više nego četvrtina svih stanovnika Republike Hrvatske. No, smrt je krajnja posljedica nasilja. Brojne se posljedice također manifestiraju kroz druga medicinska stanja i zdravstvene probleme, a pojedinci, obitelji i zajednice koji su pogođene nasiljem često su nepovratno promijenjeni.

 

ŠTO JE NASILJE?

No, što je u biti nasilje, bez obzira na vrstu te žrtvu i nasilnika. Ono što je zajedničko svim oblicima nasilja je da su to namjerna ponašanja kojima se ugrožavaju ili vrijeđaju temeljna prava osoba – to je napad na fizički integritet i dostojanstvo samoga sebe, druge osobe, grupe ljudi ili čitave zajednice, a može rezultirati ozljedom, smrću, psihološkim posljedicama, nerazvijenošću ili deprivacijom. U nasilničkom odnosu, žrtva i nasilnik uvijek su u neravnopravnom odnosu te nasilnik pomoću moći, bilo statusne, fizičke nadmoći ili nekog drugog oblika superiornosti, žrtvi nanosi bol, fizičku i/ili psihičku. Prijetnja nasiljem također se smatra nasiljem. Ako se neki oblik nasilja veoma često ponavlja istoj osobi, onda kažemo da je to zlostavljanje.

Uzroci nasilja su višestruki, a mogu uključivati frustraciju, izloženost nasilju u medijima, nasilju u obitelji i susjedstvu, a u podlozi nasilničkog ponašanje može biti i opća tendencija osobe da tuđe namjere i akcije vidi kao neprijateljske i ugrožavajuće, čak i onda kada one to nisu. Određene situacije također povećavaju rizik od agresije, kao što je prekomjerna konzumacija alkohola, uvrede i druge provokacije kao i okolinski faktori kao što je vrućina i veliki broj ljudi na istom mjestu.

 

POSLJEDICE NASILJA

Istraživanja Svjetske zdravstvene organizacije pokazuju da je 2000. godine 1,6 milijuna ljudi u svijetu izgubilo život zbog nasilja. Iznimno su visoke stope samoubojstava – više od 50% smrti uzrokovane nasiljem posljedica je samoubojstava, trećina je posljedica ubojstava, dok je petina izravna posljedica oružanih sukoba.

Nasilje ostavlja brojne posljedice i to prije svega na fizičko, a posebno na psihičko zdravlje osobe koja je izložena nasilju. Nasilje također ostavlja i snažne posljedice na društveni život osobe koja je njemu izložena što sveukupno značajno umanjuje kvalitetu života pojedinca.

ZDRAVSTVENE POSLJEDICE – različite ozljede dijelova tijela kao ogrebotine, nagnječenja, razderotine, do ozljeda koje ugrožavaju život ili trajno narušavaju zdravlje osobe koja je doživjela nasilje,   te ginekološke posljedice kao neželjena trudnoća, spolno prenosive bolesti, urinarne infekcije, genitalne iritacije, ozljede rodnice i sl.

PSIHOLOŠKE POSLJEDICE – iako uglavnom manje jasne i manje vidljive, često su teže i dugotrajnije od bilo koje fizičke povrede. Mogu se očitovati kao promjene u ponašanju: nemir, napetost, osjećaj slabosti, osjećaj straha (za sebe, svoj život, život dragih osoba), osjećaj srama, osjećaj krivnje, samozanemarivanje, gubitak samopouzdanja, depresija, anksioznost, napadaji panike, poremećaji spavanja (nesanica, noćne more), poremećaji prehrane (anoreksija, bulimija, pothranjenost, dehidriranost), zlouporaba alkohola i droga, problemi s koncentracijom, dezorijentiranost, osjećaj rastresenosti, nedostatak tolerancije i strpljenja, suicidalne misli, seksualni problemi, posttraumatski stresni poremećaj. Kada se radi o psihološkom nasilju, važno je naglasiti da posljedice te vrste nasilja mogu biti vrlo različite pri čemu reakcije žrtva ovise o nizu faktora kao što su dob, temperament, postojanje emocionalne podrške i dr. Ono što se pokazalo dosljednim je da su žrtve koje preuzmu aktivnu ulogu odgovarajući na nasilje otpornije od onih koje ostaju pasivne.

Zbog činjenice da je oduvijek prisutno u društvu te da je široko rasprostranjeno, nasilje se smatra neizbježnim, a djelatnost ljudi usmjerava isključivo na posljedice nasilnih čini. U posljednje vrijeme pristup problemu nasilja se mijenja, utvrđuju se uzroci nasilja te se uočava važnost prevencije.

Širenje svijesti da nasilje nije neizbježno, te da je prevencija učinkovita u borbi protiv nasilja, predstavlja tek prvi korak. Problematika nasilja iznimno je osjetljivo pitanje, ono podrazumijeva složena pitanja morala, ideologije i kulture. Osnovni preduvjet borbe protiv nasilja jest suradnja na svim stupnjevima, multidisciplinarni pristup, ali i širenje svijesti i odgovornosti reagiranja pojedinca na saznanja o nasilju!

 

DIFUZIJA ODGOVORNOSTI

Difuzija ili raspršenje odgovornosti fenomen je dobro poznat u socijalnoj psihologiji, a koji podrazumijeva slabljenje osjećaja odgovornosti u grupi promatrača nazočnih u nekoj hitnoj situaciji. Svaki pojedinačni član grupe, odnosno promatrač ili svjedok, osjeća se manje odgovornim da nešto poduzme ili intervenira kada je u grupi nego kada je sam. Drugim riječima, što je više ljudi svjedokom neke hitne situacije koja zahtjeva intervenciju i pomoć druge osobe, to je manja vjerojatnost da će netko od tih promatrača to i učiniti. Svakodnevno smo svjedoci tog fenomena, te je posebno važno da imamo na umu njegovu manifestaciju u situacijama u kojima sigurnost, zdravlje i/ili život druge osobe ovisi o tuđoj/našoj reakciji. U skladu s time, ukoliko imate saznanja da je netko iz vaše blizine žrtva nasilja ili u nekom trenutku postanete svjedokom nasilja nad nekom osobom – REAGIRAJTE!! Zapamtite, da često te osobe i prekid samog nasilja kojem ste možda svjedočili ovisi isključivo o nečijoj reakciji. Ne čekajte da reagira netko drugi, jer najvjerojatnije neće.

 

Za detaljnije informacije što je sve moguće poduzeti u slučaju nasilja ili jednostavno žele li s nekim razgovarati, žrtve nasilja mogu svakodnevno nazvati SOS Rijeka – centar za nenasilje i ljudska prava na broj 051/211 888 u vremenu od 17 do 20 sati.