Izazovi starenja

Izazovi starenja

Povodom Međunarodnog dana starijih osoba, koji se obilježava 01. listopada, odlučili smo osvrnuti se na temu starenja i izazova koje taj proces nosi.

Službeno, prema definiciji UN-a, osobe starije životne dobi su osobe kronološke dobi iznad 65 godina. Kad govorimo o starosti, stereotipno govorimo o bolesti, fizičkoj, intelektualnoj i spolnoj nemoći, ovisnosti o drugima, poteškoćama s pamćenjem i općenito nemogućnosti vođenja kvalitetnog života. Međutim, to nije nužno baš uvijek tako. Starenje je normalni fiziološki proces koji počinje još i prije našeg rođenja. Starost je posljednje razvojno razdoblje koje je moguće definirati ne samo prema kronološkoj dobi nego i prema socijalnim ulogama, statusu funkcionalnosti i slično. Molim da primijetite riječ „razvojno“.  Razvoj je cjeloživotni, višedimenzionalni i višesmjerni, fleksibilni proces, pod utjecajem bioloških, psiholoških i socijalnih čimbenika. Obilježen je rastom i opadanjem, a pod utjecajem novih iskustava može se promijeniti.

Starenje pred osobu stavlja niz razvojnih zadataka koji zahtijevaju proces prilagodbe.  Starenjem se, neminovno, mijenja tijelo i opada njegova funkcionalnost, a nerijetko je i tjelesno zdravlje narušeno. S obzirom da to utječe na prilagodbu životnog stila i aktivnosti, pojavljuje se i propitivanje vlastite vrijednosti i važnosti, procjena prošlih životnih (ne)uspjeha (samopoštovanje), također začinjena izazovima uspostavljenja zadovoljavajućih financijskih uvjeta života i/ili prilagodbe na smanjene financijske prihode uslijed umirovljenja. Cijelu priču o starenju dodatno kompliciraju izvjesni smrtni gubici bliskih osoba, prijatelja, sa smrću supružnika na prvom mjestu, što izaziva najveći emocionalni stres. Prilagodbu na cijeli niz navedenih izazova koje starenje nosi, olakšava bogato životno iskustvo. Osoba starije životne dobi zna u čemu je dobra, zna da nije moguće održavati socijalne kontakte s velikim brojem ljudi pa se usmjerava na uži krug osoba koje su joj važne te s njima produbljuje odnos, postavlja prioritete u skladu s vlastitim potrebama i mogućnostima. Osnovni mehanizam kojim se podsvjesno starije osobe vode je minimiziranje gubitaka i maksimalizacija dobiti.

Jednu od velikih prekretnica u toj dobi predstavlja umirovljenje koje donosi brojne promjene u životu osobe te nekim osobama predstavlja smanjenje stresa i olakšanje, dok je za druge gubitak profesionalne uloge negativno percipiran. Pri umirovljenju, jedan je aspekt zajednički svim osobama, a to je promjena financijskog statusa. Kao i svaka važna promjena u životu, umirovljenje zahtijeva prilagodbu. Značajni utjecaj na doživljaj umirovljenja je osjećaj osobne kontrole koju osoba ima vezano uz odlazak u mirovinu. Onim osobama koje planiraju umirovljenje i razmišljaju unaprijed o  aktivnostima kojima će se baviti kad prestanu s radom te sami donesu odluku o odlasku u mirovinu, prilagodba na status umirovljenika je olakšana. Važno je imati na umu da je prilagodba proces koji traje i daje nam mogućnost za kreiranje života po našim mjerilima. U današnje vrijeme postoji mogućnost rada u struci čak i nakon umirovljenja, što prijelaz iz profesionalne uloge u umirovljeničku, čini manje stresnom i naglom.

Nadalje, starije se osobe, nažalost, suočavaju s mnogim gubicima, među kojima je najvažniji gubitak supružnika što izaziva jaki stres i zahtijeva izuzetne napore u prilagodbi na novonastale životne promjene, koje ne uključuju samo emocionalne poteškoće. U takvim situacijama smrtnih gubitaka, od velike je važnosti socijalna podrška te je usamljenost najčešći problem s kojim se nedavno obudovjela osoba suočava. Okružiti se bliskim osobama i pričati o svojim osjećajima i mislima, smanjuje snagu emocionalnog stresa kojeg doživljavamo u ovakvim situacijama.

Važno je da okolina empatizira sa starijim osobama te da se trudi prilagoditi komunikaciju i odnos njihovim potrebama i mogućnostima. Starije osobe su važan dio našeg društva, od njih možemo mnogo toga naučiti, sposobni su i dalje pridonositi vrijednostima koje društvo njeguje, a uče nas i o pomicanju naših vlastitih granica i sposobnosti prilagodbe. Starijim ljudima ne treba pristupati kao djeci koja nisu još sposobna shvatiti svijet oko sebe. Trebali bismo voditi računa o promjenama koje starenje nosi pa se osloboditi predrasuda i ne donositi zaključke na prečac.  Ako starija osoba ne razumije što joj govorimo, ne bismo trebali brzati u zaključivanju i stvoriti stav, primjerice, da je dementna, možda je samo nagluha. Starije osobe, baš kao i svi drugi, imaju vlastite stavove, vlastite osjećaje, strahove, potrebu za pripadanjem, podrškom i poštovanjem. Nit vodilja kojom bismo se uvijek trebali služiti je da drugome ne činimo ništa što ne bismo željeli da netko nama čini, a u tome ni odnos sa starijima ne bi trebao biti iznimka. Svi starimo, imajmo to na umu!

Neki od problema s kojima se susreću osobe starije životne dobi u kojima i naša Udruga može pomoći su besplatno primarno pravno savjetovanje vezano uz ugovore o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju, odnosno sprječavanje njihove zlouporabe. Starije osobe koje se susreću s izazovima u odnosima s osobama koje za njih skrbe mogu se obratiti u naše psihološko savjetovalište, koje također pruža savjetovanje i za osobe koje skrbe o starijim osobama.

Više informacija o projektu Mudrošću protiv nasilja nad najmudrijima, kao i brošuru o ugovorima o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju, možete pronaći na linku: http://sos-rijeka.org/projekti-i-programi/mudroscu-protiv-nasilja-nad-najmudrijama/

 

Maja Sikirica, mag. psych.

2019-11-27T10:39:36+00:00

About the Author: