Besplatno zastupanje na sudu

Besplatno zastupanje na sudu

 

Besplatno zastupanje u sudskim postupcima, odnosno pravo na besplatnu odvjetničku pomoć u Republici Hrvatskoj regulirano je na dva načina:

  • Zakonom o besplatnoj pravnoj pomoći (Narodne novine, br. 143/13), u daljnjem tekstu ZBPP, prema kojem se građanima slabijeg imovnog stanja omogućuje pristup sudu, upravnim i drugim tijelima s javnim ovlastima, radi ostvarenja određenih prava, na način da troškove u cijelosti ili djelomično snosi Republika Hrvatska, uzimajući u obzir njihov materijalni položaj.
  • Zakonom o odvjetništvu (Narodne novine, br. 09/94, 117/08, 50/09, 75/09, 18/11), u daljnjem tekstu ZO, prema kojem je Hrvatska odvjetnička komora dužna osigurati pružanje pravne pomoći žrtvama domovinskog rata i socijalno ugroženim osobama u pravnim stvarima u kojima te osobe ostvaruju prava koja su u svezi s njihovim položajem.

 

Prema Zakonu o besplatnoj pravnoj pomoći (ZBPP), zastupanje na sudu spada u tzv. sekundarnu pravnu pomoć koju pružaju odvjetnici i koja se može ostvariti pod sljedećim uvjetima:

  • ako se radi o složenijem postupku
  • ako nemate sposobnosti sami se zastupati
  • ako su vaše materijalne prilike takve da bi plaćanje potrebne stručne pravne pomoći moglo ugroziti vaše uzdržavanje i uzdržavanje članova vašeg kućanstva, u skladu s posebnim pretpostavkama koje se odnose na imovno stanje podnositelja zahtjeva
  • da se ne radi o obijesnom parničenju ( u slučajevima kada su očekivanja podnositelja nerazmjerna sa stvarnom situacijom, ako podnositelj zlorabi mogućnost podnošenja zahtjeva za pravnu pomoć, ako su očekivanja podnositelja zahtjeva u očitoj suprotnosti s konačnim ishodima u sličnim predmetima i s prisilnim propisima i moralom društva)
  • ako u posljednjih šest mjeseci od dana podnošenja zahtjeva nije odbijen vaš zahtjev zbog namjernog davanja netočnih podataka
  • ako vam nije osigurana pravna pomoć na temelju posebnih propisa.

S obzirom na vrstu postupka, prema ZBPP, sekundarnu pravnu pomoć možete ostvariti u sljedećim postupcima:

  • u svezi sa stvarnim pravima, osim zemljišnoknjižnih postupaka
  • iz radnih odnosa
  • iz obiteljskih odnosa, osim u postupcima sporazumnog razvoda braka u kojima bračni drugovi nemaju maloljetnu zajedničku ili posvojenu djecu ili djecu nad kojom ostvaruju roditeljsku skrb nakon punoljetnosti
  • ovršnim postupcima i postupcima osiguranja kada je riječ o prisilnom ostvarenju ili osiguranju tražbine koja proizlazi iz postupka za koji se prema odredbama Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći može odobriti pravna pomoć
  • mirnog rješenja spora
  • iznimno, u svim ostalim upravnim i građanskim sudskim postupcima kada takva potreba proizlazi iz vaših konkretnih životnih okolnosti i okolnosti članova vašeg kućanstva, a u skladu s temeljnom svrhom Zakona o besplatnoj pravnoj . Ova iznimka ovisi o konkretnom slučaju i nema nekih pravila, jedino što znamo je da se u praksi najčešće odbija sekundarna pravna pomoć u postupcima u kojima se traži naknada štete jer odvjetnik u dogovoru sa strankom najčešće dogovara postotak unaprijed.

Prvi korak za odobravanje sekundarne pravne pomoći je podnošenje zahtjeva, na propisanom obrascu, nadležnom uredu državne uprave u županiji na području čije teritorijalne nadležnosti imate prebivalište ili boravište, odnosno u ispostavama ureda na području županije u kojima podnositelj zahtjeva ima prebivalište ili boravište. Taj obrazac možete preuzeti OVDJE ili ga dobiti u nadležnom uredu državne uprave.

Uz zahtjev morate priložiti svoju pisanu suglasnost i pisanu suglasnost članova vašeg kućanstva o dopuštenju uvida u sve podatke o ukupnim prihodima i imovini, kojom potvrđujete da su podaci koje ste dali točni i potpuni. Izričitu pisanu suglasnost možete preuzeti OVDJE.

Popunjene obrasce možete predati poštom ili u pisarnicama Ureda i ispostava (u Primorsko-goranskoj županiji):

  • Ured državne uprave u Rijeci, Rijeka, Riva 10, Služba za zajedničke poslove, Odjel za pravne poslove i upravljanje ljudskim potencijalima na adresi Riva 10, Rijeka (tel.051/354-337)
  • Ispostava Crikvenica, Crikvenica, Kralja Tomislava 85
  • Ispostava Čabar, Čabar, Zaobilaznica 1
  • Ispostava Delnice, Delnice, Trg 138. brigade HV 4
  • Ispostava Krk, Krk, Trg Bana Jelačića 3
  • Ispostava Mali Lošinj, Mali Lošinj, Riva lošinjskih kapetana 7
  • Ispostava Opatija, Opatija, M. Tita 4
  • Ispostava Rab, Rab, “Knežev dvor”, Trg Municipium Arba 2
  • Ispostava Vrbovsko, Vrbovsko, ulica Dobra 4.

 

Prema ZBPP, sekundarna pravna pomoć odobrit će se ako ukupni prihodi podnositelja i članova kućanstva mjesečno ne prelaze po članu kućanstva iznos proračunske osnovice (3.326,00 kn) i ako ukupna vrijednost imovine u vlasništvu podnositelja zahtjeva i članova kućanstva ne prelazi iznos od 60 proračunskih osnovica (199.560,00 kn).

Sekundarna pravna pomoć odobrit će  se i ako nisu ispunjeni uvjeti koji se odnose na vaše imovno stanje, ako iz objektivnih razloga ne možete raspolagati ukupnim prihodima i imovinom i ako dio ukupnih prihoda i imovine kojim možete raspolagati ne prelazi propisane iznose, recimo ako se radi o bračnoj stečevini, a partner/ica vam negira pravo na posjed.

Prema ZBPP, pojedinim podnositeljima zahtjeva sekundarna pravna pomoć se odobrava bez gore navedenog utvrđivanja imovnog stanja: djetetu u postupku radi ostvarivanja prava na uzdržavanje, žrtvi kaznenog djela nasilja u postupku radi ostvarivanja prava na naknadu štete koja je počinjenjem kaznenog djela prouzročena, osobi koja je korisnik pomoći za uzdržavanje u skladu s posebnim propisima kojima je uređeno ostvarivanje prava iz sustava socijalne skrbi i osobi koja je korisnik prava na opskrbninu prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji i Zakonu o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata.

Ured državne uprave u županiji, dužan je odlučiti o zahtjevu u roku od 15 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva. U praksi taj rok najčešće bude duži, ovisno o tome koliko službenicima koji odlučuju o zahtjevu treba da provjere vaše imovinsko stanje i druge potrebne informacije do kojih preko drugih relevantnih tijela, pa se samim time rok može produžiti i do par mjeseci. Ako ispunjavate uvjete za ostvarivanje prava na sekundarnu pravnu pomoć, korištenje će vam se odobriti donošenjem rješenja o odobravanju pravne pomoći. U rješenju se određuje i odvjetnik koji će vam pružiti pravnu pomoć i kojem vi morate dostaviti rješenje, a postoji mogućnosti da ste i prije podnošenja zahtjeva našli odvjetnika, u kojem slučaju će vam se imenovati isti ukoliko je s popisa odvjetnika koji pružaju besplatnu pravnu pomoć. Odobravanje sekundarne pravne pomoći odnosi se na potpuno ili djelomično osiguravanje plaćanja troškova pravne pomoći ovisno o visini vaših prihoda i prihoda članova vašeg kućanstva. Naime, predviđena je mogućnost da kao korisnik pravne pomoći, zavisno od svojih materijalnih prilika, sudjelujete u troškovima postupka u određenom postotku. Protiv rješenja kojim je odlučeno o zahtjevu za odobravanje korištenja sekundarne pravne pomoći možete izjaviti žalbu u roku od 15 dana od dana dostave rješenja, a o kojoj odlučuje Ministarstvo pravosuđa u roku od osam dana od dana primitka uredne žalbe. Protiv rješenja Ministarstva pravosuđa možete pokrenuti upravni spor.

 

Drugi način ostvarivanja pravne pomoći je kako je u uvodu navedeno, prema Zakonu o odvjetništvu, prema kojem se besplatna pravna pomoć osigurava imenovanjem punomoćnika za zastupanje bez prava na nagradu žrtvama domovinskog rata i socijalno ugroženim osobama u pravnim stvarima u kojima te osobe ostvaruju prava koja su u svezi s njihovim položajem.  Za taj način ostvarivanja pravne pomoći potrebno je Hrvatskoj odvjetničkoj komori u Zagrebu, Koturaška 53/II, dostaviti:

  • vlastoručno potpisanu molbu za imenovanje punomoćnika za zastupanje bez prava na nagradu u kojoj treba navesti za kakav postupak se traži punomoćnik, a ako se postupak već vodi, navesti radi čega se vodi, pod kojim brojem i pred kojim tijelom te dostaviti preslik tužbe, koju možete skinuti OVDJE za imenovanje punomoćnika za odrasle, te OVDJE za imenovanje punomoćnika za djecu
  • fotokopiju potvrde nadležne porezne uprave o imovnom stanju
    • fotokopiju potvrde o visini mjesečnih primanja, potvrde Zavoda za zapošljavanje o nezaposlenosti ili potvrde o redovnom školovanju
    • fotokopiju domovnice
    • ukoliko se radi o postupku radi osporavanja odnosno utvrđivanja očinstva, treba dostaviti i fotokopiju rodnog lista maloljetnog djeteta,
    • ako se radi samo o postupku radi uzdržavanja maloljetnog djeteta/djece, molbu podnosi zakonski zastupnik (navodeći ime i prezime djeteta i kakav postupak uzdržavanja želi pokrenuti: utvrđivanje, ovrhu, povišenje), te prilaže u fotokopiji svoju domovnicu i rodni list djeteta.

 

NAPOMENA: Dana 1. siječnja 2020. na snagu stupa Zakon o izmjenama Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći kojim se mijenja pružatelj besplatne pravne pomoći na način da će umjesto ureda državne uprave u županiji  i nadležnog upravnog tijela Grada Zagreba, o zahtjevu za priznavanje prava na sekundarnu pravnu pomoć rješavati upravno tijelo županije odnosno Grada Zagreba u čijem je djelokrugu obavljanje povjerenih poslova državne uprave koji se odnose na pružanje pravne pomoći, sukladno novom Zakonu o sustavu državne uprave (NN 66/19).

 

Članak napisala: Karolina Czerny

Izvori:

  1. Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći (Narodne novine, br. 143/13)
  2. Zakon o odvjetništvu (Narodne novine, br. 09/94, 117/08, 50/09, 75/09, 18/11)
  3. Središnji državni portal https://gov.hr/moja-uprava/pravna-drzava-i-sigurnost/pravna-zastita/besplatna-pravna-pomoc/486
  4. Ured državne uprave u Primorsko – goranskoj županiji http://www.udu-pgz.hr/besplatna.htm
  5. Hrvatska odvjetnička komora

http://www.hok-cba.hr/hr/besplatna-pravna-pomo%C4%87

 

 

 

2019-12-27T00:27:49+00:00

About the Author: